уторак, 7. август 2018.

Akumulator toplote - AT (Buffer) u sistemu grejanja - pravilno izvedena hidraulična instalacija uz OBAVEZNU AUTOMATIKU!


PAŽNJA!
Sve šeme na mom blogu su važeće u trenutku preuzimanja istih sa bloga i informativne su prirode. Zadržavam pravo na izmene zbog razvoja i unapređenja. Može doći do izmena u tehničkom opisu i karakteristikama. 
Molim vas da tekst koji sledi pročitate sa velikim razumevanjem i koncentracijom! Ukoliko niste usvojili sve što je napisano ili vam i najmanja sitnica nije jasna, molim da ne ulazite ni u kakve zahvate jer ćete time sami sebi napraviti veću štetu nego korist!!!

Srđan Stanković ne snosi nikakvu odgovornost za pogrešno povezane instalacije.

=============================================

Imate dobro izolovan objekat?
Imate prejak kotao za vaš grejni prostor - objekat?
Imate previše uključenja i isključenja kotla - gorionika u toku dnevnog intervala grejanja?
Imate čas vrele, čas hladne radijatore u toku dnevnog intervala grejanja?
Želite i dalje da smanjite potrošnju energenta?
Želite momentalni start grejanja?
Želite kontinuitet u toku grejanja?
Želite konstantno tople - mlake radijatore?
Želite konstantnu temperaturu u grejnom prostoru bez oscilacija?
Jednostavno želite komfor? 

Nema boljeg rešenja nego ugraditi akumulator toplote - AT (Buffer) u sistem grejanja, uz OBAVEZNU AUTOMATIKU koja predstavlja mozak takvog grejnog sistema!

Ukoliko ste odlučili da se upustite u ovu avanturu, onda je ne započinjite ako niste našli pravog majstora koji je kadar da ozbiljno izvede ovaj zahvat!

Akumulator toplote - AT (Buffer) možete da ugradite u svaki sistem grejanja, a ja ću svojim pisanjem da vam dam samo smernice za ugradnju jednog akumulatora toplote u sistem grejanja na čvrsta goriva - drva, ugalj i pelet.
Napominjem da je svaka kuća, svaki grejni prostor, svaka kotlarnica, svaka grejna instalacija, priča za sebe! Ne postoje dva ista grejna sistema, pa u skladu sa tim ovaj tekst uzmite samo kao vodilju za pravljenje novih i za unapređenje postojećih grejnih sistema.

Mnogi će se u samom startu zapitati: - Koliki kapacitet akumulatora toplote AT-a (Buffer-a) mi je zaista potreban?
Pitanje je na mestu.
Evo prostog odgovora: - Što veći, to bolje!
- Hmmm, da li je baš tako?
- I nije baš!

Cela ova priča je jako kompleksna i kada bih krenuo da pišem o svim detaljima ovaj tekst ne bi bio na blogu, već bi se pretvorio u ozbiljnu knjigu. Iz tog razloga ispričaću ovu našu priču narodskim jezikom u klot varijanti bez mnoštva inženjerskih detalja:

Pre svega treba obratiti pažnju na prostor u kotlarnici, odnosno prostor gde želite da AT bude smešten. Izmerite visinu od poda do tavanice i prema toj visini odaberite odgovarajući AT. Ukoliko ste se odlučili da vam AT konstruiše i napravi neka od specijalizovanih radionica, onda vodite računa da upravo tu visinu od poda do plafona u kotlarnici iskoristite kao maksimalnu visinu za AT.

Kada proračunavate gabarite vašeg AT-a ne zaboravite da uzmete u obzir i debljinu njegove izolacije, a kao najvažnije je da unapred sagledate manevarski prostor do samog ulaza u kotlarnicu, kao i dimenzije vrata za ulaz u istu. Ako i može da uđe u kotlarnicu horizontalno, imajte na umu da će vam prilikom njegovog uspravljanja u samoj kotlarnici biti potrebna visina od poda do tavanice minimum onoliko kolika je dužina od donje ivice donje ravni do dijagonalno gornje ivice gornje ravni samog AT-a. Da ne dođete u situaciju da kupite AT, a da ga onda nije moguće ubaciti i smestiti u kotlarnicu!

AT treba da bude što viši, odnosno da njegovi gabariti budu nalik klasičnom bojleru, odnosno flaši - usko, a visoko.
Dobro je da kapacitet AT-a bude što veći, ali u isto vreme to predstavlja i problem, jer kod velikih kapaciteta imamo i veće rasipanje toplotne energije. Zato je veoma važno obratiti pažnju na kvalitet i debljinu izolacije AT-a.
Kod kupovine AT-a opredelite se za one sa unutrašnjim separatorom. Jesu za nijansu skuplji od ovih bez unutrašnjeg separatora, ali brzina i ravnomernost punjenja, preciznije raslojavanje, očuvanje istog i  učinak takvog AT-a će vrlo brzo opravdati tu neznatno višu cenu.
Razni proizvođači izrađuju akumulatore toplote u standardnim kapacitetima (200 lit, 300 lit, 500 lit, 800 lit, 825 lit, 1000 lit, 1250 lit, 1500 lit, 2000 lit, 3000 lit, 5000 lit...), a ukoliko ga sami izrađujete ili ste taj posao poverili nekoj specijalizovanoj radionici, onda ti kapaciteti mogu da variraju.
Za neku kasniju nadogradnju važno je znati da je moguće ugraditi dva ili više akumulatora toplote u okviru jednog grejnog sistema, a koji hidraulično mogu biti vezani redno ili paralelno ili kombinovano.

Naravno, da bi sve to hidraulički ispravno funkcionisalo NEOPHODNI su i regulatori, odnosno AUTOMATIKA koja će kontrolisati protoke i akumulaciju tople vode unutar primarne grejne petlje između kotla i AT-a, kao i potrošnju tople vode unutar sekundarnog potrošačkog kruga iz AT-a ka potrošačima.

Trebalo bi da imate proračun toplotnih gubitaka vašeg grejnog objekta i da na osnovu tog proračuna pri višegodišnjoj srednjoj temperaturi vazduha u toku zime, za mesto u kojem živite, izračunate količinu tople vode potrebnu za konstantno grejanje u standardnom dnevnom intervalu grejanja od 5h do 21:30h.
Neka nazvanična matematika kako proračunati kapacitet AT-a koji nam je potreban, a prema snazi kotla, je sledeća:
Minimalni kapacitet AT-a proračunava se množenjem jednog kilovata snage kotla sa 20 litara vode.
Primer: Kotao snage 32KW x 20 litara vode po svakom kilovatu = 640 litara minimalni kapacitet AT-a
Optimalni kapacitet AT-a proračunava množenjem jednog kilovata snage kotla sa 55 litara vode.
Primer: Kotao snage 32KW x 55 litara vode po svakom kilovatu = 1760 litara optimalni kapacitet AT-a
Neka vam ovaj savet bude samo gruba vodilja za odabir kapaciteta AT-a.

Recimo da ste do sada imali najprostiji grejni sistem koji se sastoji iz dva segmenta: izvor toplote-kotao i potrošači-radijatori. To je značilo da ste se grejali direktno iz kotla, odnosno iz kotlovske akumulacije tople vode.
AT se ugrađuje između izvora toplote-kotla i potrošača-radijatora što implicira da izvorom toplote - kotlom grejemo vodu u AT-u, a grejni prostor preko potrošača-radijatora grejemo toplom vodom iz AT-a.


HIDRAULIČNA INSTALACIJA

Pošto se u grejnom sistemu AT ugrađuje između izvora toplote i potrošača, on hidraulično na tom mestu može biti povezan kao protočni AT ili kao tzv. AT slepo crevo.

Kada je AT spojen kao protočni AT, onda se on ujedno ponaša i kao hidraulična skretnica u grejnom sistemu. Kotao greje vodu unutar AT-a odozgo prema dole (kotlovska polazna cev direktno je spojena bočno pri vrhu AT-a), a kada se u gornjem delu AT-a dostigne određena temperatura vode, setovana na regulatoru koji preko svog senzora kontroliše temperaturu vode ka radijatorima, tada započinje grejanje grejnog prostora uključivanjem pumpe u radijatorskom krugu. Pumpa u radijatorskom krugu preko radijatorske polazne cevi direktno potiskuje toplu vodu u radijatore, a uzimajući je preko cevi koja je spojena na samom vrhu AT-a. Ohlađena voda iz radijatora vraća se u AT preko radijatorske povratne cevi koja je spojena bočno pri samom njegovom dnu. Tako ohlađena voda se meša sa vodom u dnu AT-a, a voda sa tog dna odlazi na grejanje u dno kotla cirkulacijom pumpe u kotlovskom krugu, a preko kotlovske povratne cevi koja je spojena pri dnu AT-a opozitno ili pod uglom od 100° u odnosu na radijatorsku povratnu cev. Austrijski je HERZ pobornik da se radijatorska povratna cev direktno spoji sa kotlovskom povratnom cevi preko T razdela do samog AT-a.
Izbor je na vama i uglavnom se sve svodi na to, da se  do pravih rešenja na kraju ipak dolazi eksperimentisanjem u toku same eksploatacije grejnog sistema.



Kada je AT spojen kao AT slepo crevo, onda je kotlovska polazna cev direktno spojena sa radijatorskom polaznom cevi, a istovremeno je preko T razdela kotlovska polazna cev povezana i sa vrhom AT-a. Radijatorska povratna cev spojena je sa kotlovskom povratnom cevi preko T razdela do samog AT-a. Ovakvom izvedbom prioritet je grejanje grejnog prostora direktno iz kotla, gde se višak tople vode koji ne odlazi za grejanje grejnog prostora sprovodi u AT, grejući ga odozgo prema dole.
Ovakvu vezu mnoga renomirana imena u branši grejanja osporavaju, smatraju da ista nije hidraulično ispravna. Donekle i jesu u pravu, jer i u polaznoj i u povratnoj magistarali imamo dvosmeran protok fluida-vode! Na primer švedski Termoventiler AB kaže da ovakva veza nije toliko efikasna jer dolazi do brzog zagrevanja kotla, te njegovog isključenja preko sigurnosnog termostata, a da je posledica toga smanjena efikasnost grejanja potrošačkog kruga. Da li to baš tako? Pa u praksi i nije baš tako. Austrijski HERZ i hrvatski Centrometal recimo, podržavaju vezu AT slepo crevo.
Izbor je na vama, uglavnom se sve svodi na to, da se na kraju do pravih rešenja ipak dolazi eksperimentisanjem u toku same eksploatacije grejnog sistema.


 =============================================================


PRAVILNA HIDRAULIČNA IZVEDBA PRIMARNE - KOTLOVSKE GREJNE PETLJE
(veza kotla i AT-a - Buffera) 

Preporučiću vam četiri pravilne veze kotla i AT-a uz mnoštvo dobronamernih saveta:
VAŽNO! - Ni u kom slučaju sa ovom vezom ne treba eksperimentisati i stavljati one komponente koje trenutno imate ili koje su vam se našle pri ruci. Isključivo koristite komponente koje su namenjene za ovu vezu. Jednostavno, ova veza treba da bude takva i nikako drugačija - AXIOM. Naravno, ja sam predložio komponente nekih proizvođača, a to ne znači da samo njih treba kupovati, ima ekvivalentnih komponenata i drugih proizvođača, izbor je na vama.

Korisna literatura - LINK

1. Veza trokrakim termostatskim ventilom ESBE VTC511/512 (60°C) i pumpom 32-60 u kotlovskom krugu + nepovratni ventil sa metalnom klapnom (komplet cca 270 EUR)

Ovakva veza izvodi se u dve varijante:

a) veza prilikom loženja kotla na pelet

Ovo je najjeftinija i najčešća varijanta i prevashodno se preporučuje za sve kotlove na čvrsto gorivo na kojima je naknadno ugrađen gorionik za sagorevanje peleta, kao i za sve integrisane kotlove na pelet.
Treba imati na umu da primarna grejna petlja, odnosno veza između kotla i AT-a bude što kraća. Ako ste zbog nedostatka prostora prinuđeni da razdvojite kotao i AT, onda je veoma važno da AT bude što bliže potrošačima, a kompletnu primarnu grejnu petlju kvalitetno izolovati.
Kod većih rastojanja između kotla i AT-a trokraki termostatski ventil, pumpu i nepovratni ventil po pravilu obavezno montirajte što bliže AT-u.
Kako bismo imali minimalnu nesmetanu gravitacionu cirkulaciju - termosifoniku (mada je ista u ovakvoj postavci skoro pa nemoguća) u smeru od kotla ka AT-u, a ukoliko okolnosti nalažu da se kod kotlova na čvrsto gorivo na kojima je naknadno ugrađen gorionik za sagorevanje peleta, vratimo na loženje kotla na drva i ugalj, pozicioniranje kotla i AT-a po visini je veoma važno! Ukoliko uslovi dozvoljavaju, uvek težite da kotao, koliko god je to moguće, bude ispod nivoa AT-a, odnosno da je povratni ulazni otvor u kotao (povratna cev) minimalno bar za prečnik cevi niži od ulaznog otvora AT-a pri njegovom dnu. Ovo pravilo implicira da  donji spoj kotla i AT-a, odnosno da kotlovska povratna cev, na kojoj je nepovratni ventil, pumpa i trokraki termostatski ventil, bude u blagom padu od AT-a ka kotlu.
Preporučujem da odaberete trokraki termostatski ventil sa patronom - kertridžom od 60°C.
Pumpu u kotlovskom krugu (preporuka 32-60) za početak stavite na brzinu III, a u toku eksploatacije grejnog sistema eksperimentišite sa brzinama II i I, i iz odnosa brzine punjenja AT-a sa brzinom podizanja temperature u kotlu, kao i što boljeg raslojavanja vode u AT-u, pronađite balans i ostavite pumpu u toj brzini zauvek.
Nepovratni ventil neka bude što kvalitetniji i to onaj sa metalnom klapnom, a koji je predviđen za horizontalnu montažu.
Kod ovakve izvedbe jedno od najvažnijih pitanja je kako i čime kontrolisati rad pumpe u kotlovskom krugu. Postoje mnoga rešenja, ja iznosim moje najjednostavnije i najjeftinije.
Ukoliko posedujete integrisani kotao na pelet, a koji ima svoju integrisanu pumpu (pumpa u sklopu kotla) i koja je kontrolisana od strane elektronike kotla, MORAĆETE da je raskačite sa te iste elektronike i da njen rad kontrolišete preko diferencijalnog sklopa sa nadogradnjom kako sledi dole u tekstu.
Diferencijalni sklop MORA da bude nadograđen sa vremenskim releom kako bi pumpa u kotlovskom krugu nastavila sa radom i posle impulsa za gašenje gorionika-kotla, a sve do momenta potpunog gašenja plamena na gorioniku, odnosno do izjednačavanja-balansa temperature kotla sa temperaturom u vrhu AT-a. 
Iznad navedeno važi i za pumpu u kotlovskom krugu kod svih kotlova na čvrsto gorivo na kojima je naknadno ugrađen gorionik za sagorevanje peleta.
Sve ovo izvodi se preko već pomenutog diferencijalnog sklopa sa nadogradnjom o kojem ću pisati nešto kasnije u podnaslovu AUTOMATIKA.
Prilikom nestanka struje pumpa se zaustavlja, gravitacione cirkulacije - termosifonike nema, a nema ni potrebe za njom jer se istog momenta gasi i gorionik.


b) veza prilikom loženja kotla na drva i ugalj



Ovo je najjeftinija i najčešća varijanta i preporučuje se za sve kotlove na čvrsto gorivo.
Treba imati na umu da primarna grejna petlja, odnosno veza između kotla i AT-a bude što kraća. Ako ste zbog nedostatka prostora prinuđeni da razdvojite kotao i AT, onda je veoma važno da AT bude što bliže potrošačima, a kompletnu primarnu grejnu petlju kvalitetno izolovati.
Kod većih rastojanja između kotla i AT-a trokraki termostatski ventil, pumpu i nepovratni ventil u paraleli po pravilu obavezno montirajte što bliže AT-u.
Kako bismo imali minimalnu nesmetanu gravitacionu cirkulaciju - termosifoniku (mada je ista u ovakvoj postavci skoro pa nemoguća) u smeru od kotla ka AT-u, pozicioniranje kotla i AT-a po visini je veoma važno! Ukoliko uslovi dozvoljavaju, uvek težite da kotao, koliko god je to moguće,  bude ispod nivoa AT-a, odnosno da je povratni ulazni otvor u kotao (povratna cev) minimalno bar za prečnik cevi niži od ulaznog otvora AT-a pri njegovom dnu. Ovo pravilo implicira da  donji spoj kotla i AT-a, odnosno da kotlovska povratna cev, na kojoj je nepovratni ventil sa metalnom klapnom za horizontalnu montažu spojen paralelno sa još jednim opružnim nepovratnim ventilom, pumpom i trokrakim termostatskim ventilom (tzv. bypass), bude u blagom padu od AT-a ka kotlu.
Preporučujem da odaberete trokraki termostatski ventil sa patronom - kertridžom od 60°C.
Pumpu u kotlovskom krugu (preporuka 32-60) za početak stavite na brzinu III, a u toku eksploatacije grejnog sistema eksperimentišite sa brzinama II i I, i iz odnosa brzine punjenja AT-a sa brzinom podizanja temperature u kotlu kao i što boljeg raslojavanja vode u AT-u, pronađite balans i ostavite pumpu u toj brzini zauvek.
Nepovratni ventil na kotlovskoj povratnoj cevi neka bude što kvalitetniji (da se klapna nepovratnog ventila što lakše otvara kako bi pružao najmanji mogući otpor minimalnoj gravitacionoj cirkulaciji - termosifoniki) i to onaj sa metalnom klapnom, a koji je predviđen za horizontalnu montažu.
Pumpu u kotlovskom krugu kod kotlova na čvrsto gorivo treba da uključuje i isključuje tzv. dimovodni termostat postavljen na dimnjači kotla, a koji je setovan da uključuje pumpu na temperaturi dimnih gasova oko 100°C, a da isključuje pumpu na temperaturi dimnih gasova oko 86°C. Do pravih pragova uključenja i isključenja pumpe u kotlovskom krugu dolazi se eksperimentisanjem u toku same eksploatacije grejnog sistema, odnosno do izjednačavanja-balansa temperature kotla sa temperaturom u vrhu AT-a.
Prilikom nestanka struje pumpa se zaustavlja, odmah prekidate loženje kotla, neka minimalna gravitaciona cirkulacija - termosifonika bi trebalo da postoji, a ista se sprovodi kroz nepovratni ventil spojen paralelno sa još jednim nepovratnim ventilom, pumpom i trokrakim termostatskim ventilom.

=============================================================

2. Veza motorizovanim trokrakim ventilom IVAR sa regulatorom SELTRON PROMATIC SCC30 (3+1  senzor) i motornim pogonom SELTRON PROMIX AVC05 i pumpom 32-60 u kotlovskom krugu + nepovratni ventil sa metalnom klapnom (komplet cca 450 EUR)

Preporuka je da se ovakva veza primeni prilikom loženja kotla na pelet.


Ovo je skuplja varijanta, ali komfornija i preciznija s obzirom da se temperature, protok, pumpa, gorionik, kontrolišu SELTRON regulatori konstantne temperature i prevashodno se preporučuje za sve kotlove na čvrsto gorivo na kojima je naknadno ugrađen gorionik za sagorevanje peleta, kao i za sve integrisane kotlove na pelet.
Treba imati na umu da primarna grejna petlja, odnosno veza između kotla i AT-a bude što kraća. Ako ste zbog nedostatka prostora prinuđeni da razdvojite kotao i AT, onda je veoma važno da AT bude što bliže potrošačima, a kompletnu primarnu grejnu petlju kvalitetno izolovati.
Kod većih rastojanja između kotla i AT-a motorizovani trokraki ventil, pumpu i nepovratni ventil po pravilu obavezno montirajte što bliže AT-u.
Kako bismo imali minimalnu nesmetanu gravitacionu cirkulaciju - termosifoniku (mada je ista u ovakvoj postavci skoro pa nemoguća) u smeru od kotla ka AT-u, a ukoliko okolnosti nalažu da se vratimo na loženje kotla na drva i ugalj, pozicioniranje kotla i AT-a po visini je veoma važno! Ukoliko uslovi dozvoljavaju, uvek težite da kotao, koliko god je to moguće, bude ispod nivoa AT-a, odnosno da je povratni ulazni otvor u kotao (povratna cev) minimalno bar za prečnik cevi niži od ulaznog otvora AT-a pri njegovom dnu. Ovo pravilo implicira da  donji spoj kotla i AT-a, odnosno da kotlovska povratna cev, na kojoj je nepovratni ventil, pumpa i motorizovani trokraki ventil, bude u blagom padu od AT-a ka kotlu.
Pumpu u kotlovskom krugu (preporuka 32-60) za početak stavite na brzinu III, a u toku eksploatacije grejnog sistema eksperimentišite sa brzinama II i I, i iz odnosa brzine punjenja AT-a sa brzinom podizanja temperature u kotlu kao i što boljeg raslojavanja vode u AT-u, pronađite balans i ostavite pumpu u toj brzini zauvek.
Nepovratni ventil neka bude što kvalitetniji i to onaj sa metalnom klapnom, a koji je predviđen za horizontalnu montažu.
Ukoliko posedujete integrisani kotao na pelet, a koji ima svoju integrisanu pumpu (pumpa u sklopu kotla) i koja je kontrolisana od strane elektronike kotla, MORAĆETE da je raskačite sa te iste elektronike i da je povežete na SELTRON regulator konstantne temperature koji će preuzeti kontrolu nad njom.
Pumpu u kotlovskom krugu, kod kotlova na čvrsto gorivo na kojima je naknadno ugrađen gorionik za sagorevanje peleta, uključuje i isključuje regulator konstantne temperature SELTRON SCC30 koji u isto vreme preko svih informacija o temperaturama u sistemu, a koje dobija putem 3+1 senzora, otvara i zatvara trokraki mešni ventil koji je pogonjen motorom SELTRON PROMIX AVC05Regulator istovremeno  može da radi i kao diferencijani sklop, kontroliše punjenje AT-a, odnosno uključuje i isključuje kotao-gorionik. Regulatori konstantne temperature koji su takođe predviđeni za ovu namenu su: SELTRON SCC40, SELTRON ACD10 i SELTRON ACD20
Prilikom nestanka struje sve se zaustavlja, gravitacione cirkulacije - termosifonike nema, a nema ni potrebe za njom jer se istog momenta gasi i gorionik.

=============================================================

3. Veza pumpnom grupom sa integrisanim trokrakim termostatskim ventilom i metalnom klapnom* za gravitacionu cirkulaciju - termosifoniku usled nestanka struje ESBE LTC261/271 (cca 480 do 500 EUR)

Preporuka je da se ovakva veza primeni prilikom loženja kotla na drva, ugalj* i pelet.


Ovo je skupa i veoma pouzdana varijanta i preporučuje se za sve kotlove na čvrsto gorivo, kao i za one kotlove na čvrsto gorivo na kojima je naknadno ugrađen gorionik za sagorevanje peleta.
Treba imati na umu da primarna grejna petlja, odnosno veza između kotla i AT-a bude što kraća. Ako ste zbog nedostatka prostora prinuđeni da razdvojite kotao i AT, onda je veoma važno da AT bude što bliže potrošačima, a kompletnu primarnu grejnu petlju kvalitetno izolovati.
Kod većih rastojanja između kotla i AT-a pumpnu grupu po pravilu obavezno montirajte što bliže AT-u.
Kako bismo imali minimalnu nesmetanu gravitacionu cirkulaciju - termosifoniku (mada je ista u ovakvoj postavci skoro pa nemoguća) u smeru od kotla ka AT-u, kod loženja kotla na drva i ugalj, pozicioniranje kotla i AT-a po visini je veoma važno! Ukoliko uslovi dozvoljavaju, uvek težite da kotao, koliko god je to moguće, bude ispod nivoa AT-a, odnosno da je povratni ulazni otvor u kotao (povratna cev) minimalno bar za prečnik cevi niži od ulaznog otvora AT-a pri njegovom dnu. Ovo pravilo implicira da  donji spoj kotla i AT-a, odnosno da kotlovska povratna cev, na kojoj je pumpna grupa sa integrisanim trokrakim termostatskim ventilom i metalnom klapnom, bude u blagom padu od AT-a ka kotlu.
Pumpu pumpne grupe stavite na brzinu III.
Preporučujem da odaberete pumpnu grupu sa trokrakim termostatskim ventilom sa patronom - kertridžom od 60°C.
Pumpnu grupu instalirajte i podesite strogo prema uputstvima proizvođača.
Ukoliko ložite kotao na pelet, onda pumpnu grupu možete da instalirate onako kako je i došla u kutiji iz fabrike.
=============================================================

4. Veza pumpnom grupom sa integrisanim trokrakim termostatskim ventilom i automatskim ventilom za gravitacionu cirkulaciju - termosifoniku usled nestanka struje TERMOVENTILER AB LADDOMAT 21-60 (cca 500 do 520 EUR)

Preporuka je da se ovakva veza primeni prilikom loženja kotla na drva i ugalj.


Ovo je skupa i veoma pouzdana varijanta i preporučuje se za sve kotlove na čvrsto gorivo.
Treba imati na umu da primarna grejna petlja, odnosno veza između kotla i AT-a bude što kraća. Ako ste zbog nedostatka prostora prinuđeni da razdvojite kotao i AT, onda je veoma važno da AT bude što bliže potrošačima, a kompletnu primarnu grejnu petlju kvalitetno izolovati.
Kod većih rastojanja između kotla i AT-a pumpnu grupu po pravilu obavezno montirajte što bliže AT-u.
Kako bismo imali minimalnu nesmetanu gravitacionu cirkulaciju - termosifoniku (mada je ista u ovakvoj postavci skoro pa nemoguća) u smeru od kotla ka AT-u, pozicioniranje kotla i AT-a po visini je veoma važno! Ukoliko uslovi dozvoljavaju, uvek težite da kotao, koliko god je to moguće, bude ispod nivoa AT-a, odnosno da je povratni ulazni otvor u kotao (povratna cev) minimalno bar za prečnik cevi niži od ulaznog otvora AT-a pri njegovom dnu. Ovo pravilo implicira da  donji spoj kotla i AT-a, odnosno da kotlovska povratna cev, na kojoj je pumpna grupa sa integrisanim trokrakim termostatskim ventilom i metalnom klapnom, bude u blagom padu od AT-a ka kotlu.
Pumpu pumpne grupe stavite na brzinu III.
Preporučujem da odaberete pumpnu grupu sa trokrakim termostatskim ventilom sa patronom - kertridžom od 63°C.
Pumpnu grupu instalirajte i podesite strogo prema uputstvima proizvođača.
Prilikom nestanka struje pumpa se zaustavlja, odmah prekidate loženje kotla, neka minimalna gravitaciona cirkulacija - termosifonika bi trebalo da postoji, a ista se sprovodi kroz automatski ventil koji se nalazi pri dnu pumpne grupe. Poželjno je da što češće proveravate ispravnost ovog automatskog ventila, jer od prljavštine u cevima, odnosno u vodi, zna da zaglavljuje.

=============================================================


PRITISAK UNUTAR GREJNOG SISTEMA SA AKUMULATOROM TOPLOTE I IZBOR EKSPANZIONE POSUDE

Kao i kod grejnih sistema bez AT-a, tako i kod grejnog sistema sa AT-om pritisak u sistemu u toku grejanja dok sve pumpe rade, treba da bude maksimalno 1,5 bar. U hladnom grejnom sistemu, kao i dok pumpe miruju, pritisak  treba da bude između 1,2 bara i 1,3 bara.
Kako biste napravili pravi izbor veličine ekspanzione posude koju ćete instalirati dostavljam vam Excel file preko kojeg ćete to veoma lako izračunati. Ovom prilikom zahvaljujem istaknutom i poštovanom članu foruma o grejanju na pelet zibel32 (dajc) na dostavljenom file-u. 
Excel file možete preuzeti OVDE.

AUTOMATIKA 
  
RADNE I NOMINALNE TEMPERATURE PRIMARNE - KOTLOVSKE GREJNE PETLJE

Ne zaboravite da izolujete i kotlarnicu. Kotlarnica bi po pravilu trebalo da ima dotok dovoljne količine svežeg vazduha (kiseonika) radi boljeg sagorevanja energenta! U toku loženja kotla, samim njegovim isijavanjem, u kotlarnici bi trebalo da imate temperaturu ambijenta od minimum 19°C i više. Ukoliko je temperatura u kotlarnici  ispod 19°C u toku loženja kotla, trebalo bi da se pod hitno pozabavite izolacijom same kotlarnice, jer ćete u suprotnom imati smanjenu efikasnost grejanja, kao i veću potrošnju energenta.
Ciljana temperatura vode unutar kotla kod integrisanih kotlova na pelet, kao i kod kotlova na čvrsto gorivo na kojima je naknadno ugrađen gorionik za sagorevanje peleta treba da bude 80°C. Ciljana temperatura može da ide i do 86°C max., ali sve preko toga je po mom mišljenju prevashodno nebezbedno, nepotrebno i štetno po sam kotao i ostalu opremu unutar grejnog sistema. 
Imajte na umu da interni termostat integrisanog kotla na pelet, kao i kod gorionika, sa senzorom u čauri unutar kotla, nikada ne bi trebalo da odreaguje i da isključi kotao ili gorionik. Taj interni termostat bi trebalo da odreaguje kao poslednji, tj. kao sigurnosni termostat i da isključi integrisani kotao ili gorionik ako temperatura vode u kotlu zaista dostigne 80°C, ali do ovoga ne bi smelo da dolazi.
Postavlja se pitanje: - Pa šta onda treba da isključi integrisani kotao na pelet ili gorionik i na kojoj temperaturi?
Odgovor: - Treba da ga isključi diferencijalni termostat ili tzv. diferencijalni sklop i to na temperaturi vode pri dnu AT-a za 1°C do 2°C nižoj od ciljane temperature vode u kotlu od 80°C.
- Znači da isključenje kotla ili gorionika bude na temperaturi vode od 78°C pri dnu AT-a?
- Tako je!
- Kako?
- Evo ovako!

DIFERENCIJANI TERMOSTAT - DIFERENCIJALNI SKLOP

Najjeftinija varijanta (cca 70 EUR) koju bih preporučio za diferencijalni termostat ili tzv. diferencijalni sklop, koji će uključivati i isključivati integrisani kotao na pelet ili gorionik na određenim podesivim temperaturama, je da ga sami napravite po sistemu SSM (Sam Svoj Majstor).
Sve što vam je za takav poduhvat potrebno su dva kapilarna termostata sa radnim opsegom temperatura od 0°C do 90°C i jedan rele sa postoljem, sa minimum tri radna i tri mirna kontakta i malo znanja osnova elektrotehnike.
Kapilaru jednog termostata stavićemo u čauru koja se nalazi pri samom vrhu AT-a i njega ćemo nazvati Tg.
Kapilaru drugog termostata stavićemo u čauru koja se nalazi pri dnu AT-a, ali obavezno iznad povratne cevi, i njega ćemo nazvati Td.
Upravo ovaj kapilarni termostat Td treba da bude "komandant", odnosno on treba da bude taj koji će isključivati integrisani kotao ili gorionik onog trenutka kada je u donjem delu AT-a postignuta temperatura  od 78°C. Ujedno je to i momenat kada se smatra da je AT napunjen. Kada jednom podesite ovaj kapilarni termostat Td da isključuje integrisani kotao ili gorinik na 78°C više ga ne dirajte!
Kapilarni termostat Tg treba da uključuje integrisani kotao ili gorionik i to u nekom temperaturnom opsegu od 40°C do 60°C. Na koliko stepeni ćete ga podesiti zavisi od brzine potrošnje tople vode iz AT-a, a koja je u direktnoj sprezi sa spoljnom temperaturom. Logično, što niža spoljna temperatura, to veća brzina potrošnje tople vode iz AT-a. Preciznije rečeno, Tg treba podesiti na onoliku temperaturu uključenja kako bi se integrisani kotao ili gorionik uključili na vreme, te da krenu sa grejanjem vode u AT-u odozgo prema dole, a da pritom ne dođe do prekida grejanja u grejnim krugovima usled nedostatka minimalne temperature vode u vrhu AT-a, a koja je setovana na regulatoru koji preko svojeg senzora kontroliše temperaturu vode ka radijatorima. Na vama je da pronađete taj balans uključenja u skladu sa potrošnjom tople vode u toku grejanja - ekspoatacije pri različitim spoljnim temperaturama.
Kod onih kotlova na čvrsto gorivo, na kojima je ugrađen gorionik za sagorevanje peleta, kao i kod integrisanih kotlova na pelet, odnosno kod veze kotla i AT-a pod brojem 1 a), o kojoj sam pisao gore u tekstu, pumpa može da radi uvek kada radi i gorionik. U tom slučaju diferencijani sklop preuzima kontrolu rada pumpe u kotlovskom krugu, ali ga treba nadograditi.

Diferencijalni sklop MORA da bude nadograđen sa vremenskim releom kako bi pumpa u kotlovskom krugu nastavila sa radom i posle impulsa za gašenje gorionika-kotla, a sve do momenta potpunog gašenja plamena na gorioniku, odnosno do izjednačavanja-balansa temperature kotla sa temperaturom u vrhu AT-a. 

Šema veze diferencijalnog sklopa sa dva kapilarna termostata i releom, koji preko svojih radnih kontakata uključuje i isključuje integrisani kotao ili gorionik kao i opciono pumpu u kotlovskom krugu (nadogradnja), izgleda ovako:


Kod kotlova na čvrsto gorivo prilikom loženja na drva i ugalj težite da dosegnete gore preporučene temperature unutar grejnog sistema, ali veoma oprezno u smislu da prediktivno ranije prekinete sa loženjem kotla (recimo na 60°C koju očitavate na trećem termometru na AT-u gledano odozgo na dole), odnosno da nesagorelog energenta u kotlu ima samo još onoliko da se daljim njegovim izgaranjem dosegne gore preporučena temperatura od 78°C pri dnu AT-a. Za ovo tzv. prediktivno loženje kotla na drva i ugalj potrebno je iskustvo, a ono se stiče vremenom.  Preporučuje se da i kod kotlova koje ložite na drva i ugalj napravite i instalirate diferencijalni termostat - diferencijalni sklop. Sklop će tada preko Td na temperaturi od nekih 60°C  uključivati alarm i crvenu lampu u kotlarnici, što će značiti da odmah prekinete sa loženjem kotla, a preko Tg, na nekoj vama znanoj i određenoj balansnoj temperaturi, uključivati zelenu lampu koja se nalazi u sobi gde Pera ložač najčešće boravi, što će mu biti znak da momentalno siđe u kotlarnicu i nastavi sa loženjem kotla. Za ovo postoje i domišljatija rešenja, ali izbor i ideje ostaju na vama.

=============================================================

PRAVILNA HIDRAULIČNA IZVEDBA SEKUNDARNOG - POTROŠAČKOG GREJNOG KRUGA
(veza AT-a - Buffera i potrošača) 

Položaj kotlarnice igra veoma važnu ulogu u pravilnoj izvedbi kompletne hidraulične instalacije, a idealno je da je kotlarnica "potopljena", odnosno da se ona nalazi ispod nivoa svih potrošača. U tom slučaju polazni vod sa svim pripadajućim elementima za kontrolu protoka, odnosno temperature vode ka potrošačima, valjalo bi da bude iznad AT-a (sabirnica, motorizovani trokraki ventil, pumpa u potrošačkom krugu i nepovratni ventil). Napominjem da su ovo idealni uslovi. Retkost je imati sve idealno, ali kad je već tako, onda se  nadajmo da vaš izabrani majstor zna znanje i da će u samoj kotlarnici sve uspešno rešiti ozračnim lončićima i pratećim fitingom.

Sada kada u grejnom sistemu imate AT skoro je nezamislivo da akumuliranu toplotnu energiju ne trošite racionalno, odnosno da nemate kontrolu nad njenom potrošnjom. Sada vam je AUTOMATIKA potrebnija više nego ikada pre. Ja sam zagovornik da je za maksimalnu kontrolu potrošnje toplotne energije najbolje imati sve komponente koje su za to namenjene, a to su: termoglave, sobni termostat u referentnoj sobi i naravno sa njim u sprezi kvalitetan regulator u kotlarnici koji će kontrolisati protok i temperaturu vode ka potrošačima, a u zavisnosti od spoljne temperature i toplotnih gubitaka vašeg grejnog objekta.

Termoglave slobodno stavite na svaki radijator osim na radijatoru koji je najbliži kotlu. Time rasterećujemo pumpu ukoliko se sve termoglave zatvore, odnosno obezbeđujemo nesmetani protok vode. Preporučujem da termoglave na sušačima po kupatilima ne stavljate, kao i na radijatoru u referentnoj sobi gde se nalazi sobni termostat.

Po nekoj logici referentna soba unutar grejnog prostora treba da bude dnevna soba, odnosno soba gde većina ukućana najčešće boravi preko dana. Međutim ovo nije tačno. Pre svega ovo je jako kompleksna tematika o kojoj može mnogo toga da se piše, pa ću ja to uprostiti na način koji sledi.
Za referentnu sobu u kojoj će stajati sobni termostat odredite onu sobu u kojoj se temperatura ambijenta za ugodan boravak najsporije dostiže. Neka standardna temperatura ambijenta za ugodan boravak kreće se od 21°C do 23°C, pa u skladu sa tim tako i podesite sobni termostat. Sobni termostat, tj. njegov prijemnik u kotlarnici treba da bude povezan sa regulatorom koji će kontrolisati protok i temperaturu vode ka potrošačima, a u zavisnosti od spoljne temperature i toplotnih gubitaka vašeg grejnog objekta. Već sam ranije pisao o regulatoru HeatOn WCHR-01 koji je na tržištu iz odnosa, kvalitet, cena, mogućnosti, možda i najbolje rešenje, ali postoje i drugi regulatori za istu namenu. Izbor je na vama.
Savetujem vam da sobni termostat unutar referentne sobe što ređe reaguje (uključuje i isključuje grejanje), odnosno treba težiti da pri bilo kojoj spoljnoj temperaturi sistem bude u balansu, tj. da je uložena toplotna energija jednaka potrošenoj. To se najlakše postiže pronalaženjem prave krive grejanja u podešavanjima kod regulatora HeatOn WCHR-01. Takvim postavkama radijatori bi trebalo da budu konstantno topli-mlaki, a na sobnom termostatu za 0,2°C nezadovoljena zadata sobna temperatura, što implicira da imamo kontinualno grejanje bez oscilacija. Time smo obezbedili komfor, tj. ugodan boravak ukućana u grejnom prostoru, što nam je i bio primarni cilj, odnosno odgovorili smo na sva pitanja s početka ovog teksta.


Ukoliko imate više potrošačkih grejnih krugova onda ih razdvojite adekvatnom sabirnicom - razdelnikom koji je za to namenjen. Obavezno iza svake pumpe, u svakom grejnom krugu, treba ugraditi opružni nepovratni ventil, a posle njega i slavinu za ispuštanje vode. Paralelno sa ovom slavinom na polaznom vodu ugradite još jednu slavinu na povratnom vodu iz svakog grejnog kruga! Preko tih slavina imate mogućnost da kasnije ispustite vodu, te ispirate od eventualne prljavštine svaki grejni krug posebno.
Imajte na umu da svaki potrošački krug ima različit zahtev za isporuku toplotne energije u zavisnosti od njegovih toplotnih gubitaka. Iz tog razloga je po svakom potrošačkom krugu (osim za PTV) OBAVEZAN TROKRAKI MEŠNI VENTIL za kontrolu protoka i temperature vode ka istim, a uz AUTOMATIKU svaki potrošački krug postaje kompletan tj. kompletno kontrolisan.

VEOMA VAŽNO!!!
ČETVOROKRAKI MEŠNI VENTIL za kontrolu protoka i temperature vode ka  grejnim krugovima NEMA ŠTA DA TRAŽI u kombinaciji sa akumulatorom toplote!!! 


Za kraj vam predlažem da pogledate ovaj fantastični VIDEO KLIP da sve ovo što ste pročitali ujedno i vizualizujete!



Automatika u sistemima grejanja je prisutna da pruži komfor, da ne razmišljamo o otvorenosti mešnog ventila, kada se i u kom trenutku šta uključuje i šta isključuje, ona takođe doprinosi uštedi energenta od nekih 3 do 5%, jer tačno na vreme odrađuje pojedine operacije, te u toku rada grejnog sistema "prazni hod" svodi na najmanju moguću meru. Međutim ko očekuje da će ugradnjom automatike u sistem grejanja smanjiti potrošnju energenta za 30% i više, taj bolje da pored kamina čita neku literaturu sa potpisom braće Grima!



245 коментара:

  1. Dobar dan,
    Čestitke za ovaj blog. Ja sam iz Niša, želim da ugradim AT, molim Vas da mi proporučite instalatera? Da li Vi pružate tu uslugu?

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Poštovani,

      Ja konkretno ne pružam usluge hidrauličnih instalacija, ali bih Vam sa zadovoljstvom preporučio kolegu Aleksandra Resanovića koji je jedan od retkih PRAVIH majstora u našem regionu. Stojim svojim obrazom iza ove preporuke!

      Njegove generalije možete videti ispod:

      Aleksandar Resanović
      SOLAR S.Z.R.
      Mike Ćurčića 21,
      11460 Barajevo, Srbija

      Tel:(+381) 064 / 115-74-96
      e-mail: info@solar-grejanje.co.rs
      website: http://www.solar-grejanje.co.rs/

      Избриши
  2. Odlican tekst, sve lepo objasnjeno i sazvakano. Ove godine planiram ugradnju centralnog grejanja i bice sve po ovom uputstvu. Ako bude potrebno par saveta, racunam na vas Srdjane... hvala vam

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Hvala na lepim rečima. Tu sam za svaki traženi savet. Samo napred i srećno!

      Избриши
  3. Sta oznacavaju na semama ventili koji na sebi imaju jednu plavu i jednu crvenu tackicu? Pozdrav

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. To su oznake za takozvane balansne regulacione ventile. To je ventil za regulisanje usponskih vodova, njihovog protoka i merenje diferencijalnog pritiska. Međutim zanemarite taj podatak i oznaku na šemama. Takvi ventili se stavljaju kod ogromnih sistema.
      Link: http://herzmediaserver.com/data/_www/srb/brosure/260_hidraulicno_balansiranje_usponskih__vodovastromax.pdf

      Избриши
  4. Da li smeta ako pumpe u kotlovskom i potrosackom krugu nisu iste jacine? U pitanju je sema na cvrsto gorivo. Zbog duzine radijatorskog kruga, majstor je predlozio da bude pumpa jaca u potrosackom krugu? Pozdrav.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Ne smeta ništa ukoliko je kotlovski krug pravilno separatisan od potrošačkog kruga, a to znači da je ta separacija urađena hidrauličnom skretnicom ili akumulatorom toplote.

      Избриши
  5. Jeste li uveli grejanje, i kakva su vam iskustva

    ОдговориИзбриши
  6. Dobar dan.... Pitanje sledeće da li se može ugraditi bufer kod grejanja na elektrokotao, pošto vidim da su primeri samo za čvrsto gorivo.... Hvala

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Naravno da može. To je najpoželjnija kombinacija jer u tom slučaju možete da akumulirate toplu vodu preko noći kada se električna energija obračunava po jeftinoj tarifi.
      Kombinacija električni kotao i buffer u ovom trenutku predstavlja najjeftiniji vid grejanja.

      Избриши
  7. Poštovani Srđane, od kako sam decembra 2018 pročitao sam Vaš blog imam želju da ugradim AT. Sa druge strane, u Nišu nisam uspeo da nađem nekog ko je AT već ugradio , pa da mi preporuči projektanta ili bar instalatera...
    Zato Vas molim da mi kažete šta mislite o ovoj ideji:
    Stan je 85 kvm (sprat u kući), gubici na -15 izračinati na 12kw. Računam da u proseku, po uobičajenoj zimi iznose oko 8 kw.
    Predloženi AT od 2000l može da akumulira 105 KWh (Q= (delta 45C * 4,2 * 2000)/3600). Računam da je 105KWh dovoljno za 13h grejanja (105=13*8).
    AT bi grejao kotlom koji već imam od 40 kw. Sa tri loženja računam da može da da proizvede 105 KWh, ali ovo nisam siguran.
    Prednosti: ložim kada hoću, ujednačena temp radijatora, kotao radi maksimalnom snagom 3h dnevno. Mogu i na struju da dogrevam, do crvene tarife. Za automatiku bih uzeo HeatOn.
    Da li je ovo što sam napisao tačno, ili sam nešto pogrešio?



    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Što se računice tiče ne mogu da dam svoj sud tako paušalno, predložio bih da Vam proračun uradi neko ko je baš stručan i ima iskustva sa proračunima toplotnih gubitaka objekata.
      Što se tiče kombinacije koju ste zamislili sa kotlom koji već imate i sa AT-om mogu da kažem da je odlična i da imate punu podršku da zamišljeno i odradite. Nećete pogrešiti!!! Gore u nekom od mojih odgovora naći ćete kontakt podatke instalatera pa ga slobodno kontaktirajte. Svako dobro želim!

      Избриши
    2. Hvala za odgovor! Ne mogu u Nišu da nađem majstore koji su ugrađivali AT. Molim Vas za informaciju o ekspanzionoj posudi za AT od 2000L?

      Избриши
    3. Našao sam excel za eks. posudu na blogu. Za 2000l AT + 100l (100kvm, 10 radijatora) instalacija, dobijam 336l za 1.5 bar.

      Избриши
    4. Gore u tekstu sam napisao sledeće:

      Kako biste napravili pravi izbor veličine ekspanzione posude koju ćete instalirati dostavljam vam Excel file preko kojeg ćete to veoma lako izračunati.

      Excel file možete preuzeti sa ovog linka: https://app.box.com/s/76slck4xp8uu3gc3p125sy6wzaue8g1k

      Na vašem mestu stavio bih expanzionu posudu od 300 lit., eventualno dve od po 200 lit.

      Избриши
  8. Evo predračuna za kotao na drva :
    Krug kotao - AT:
    1. Veza trokrakim termostatskim ventilom ESBE VTC511/512 (60°C) (71 eur) i pumpom 32-60 (85 eur) u kotlovskom krugu + nepovratni ventil sa metalnom klapnom = 170
    2. Bafer 2000 L = 1000
    3. Ekspanziona posuda 250l = 230

    Krug AT - radijatori:
    4. Motorizovani trokraki seltron avc5 = 60eur
    5. Pumpa = 85
    6. Automatrika heat on koja kontroliše isporuku toplote radijatorima 125

    UKUPNO: 1670 eur

    +ruke i cevi = nemam ideju , molim sa okvirnu procenu

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Ako od mene očekujete okvirnu procenu, onda ću da vas razočaram. Zaista nemam predstavu, a i svaki majstor ima neku svoju individualnu računicu.

      Избриши
  9. Pozdrav Srdjane, koju bih semu koristio za grejanje na el.kotao, podno grejanje? Naime kod mene nesto nije kako treba pa ako mozete da mi posaljete mejl da mi odgovorite na problem muku mucim vec vise godina i nikako da sw ugrejem.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Postavite to pitanje na forumu SSM, pa da se komentariše.

      http://www.samsvojmajstor.com/portal/forums/gradjevinarstvo/instalacije-grejanja-i-klimatizacije

      Избриши
  10. Postovani Srdjane, naleteo sam na vas blog pre par dana...uzeo sam vec pel tec 48kw, sa landa sondom i baferom 800l...grejem nekih 360m2. Citajuci vas blog..vidim da sam moguce uzeo premali AC...Pa bih vas zamolio za savet..za sledecu sezonu..da li uzeti Ac od 2000l...? Hvala unapred,
    Dusan

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Poštovani Dušane,

      Obzirom da grejete 360m2 i imate snažan kotao, onda je buffer baš mali. Ne znam samo kako je zamišljena postavka u kotlarnici, možda da taj buffer bude samo poveća hidraulična skretnica i da kotao održava svoju temperaturu zajedno sa bufferom u dijapazonu svoje histereze. Lično se meni takva postavka ne sviđa. Po meni je bolje imati ogroman buffer i grejati se iz njegove akumulacije, a da kotao ima duže intervale mirovanja što mu diktira diferencijalni termostat preko pinova za priključenje sobnog termostata. Ako još uvek nije kasno onda zamenite buffer za 2000 litara što pre.

      Избриши
    2. Hvala puno na odgovoru... nazalalost ugradili smo taj od 800L. Primećujem da nije dovoljan za tu kolicinu vode koja je u sistemu kao sto ste i rekli. Da li se moze nadovezati jos jedan od 1000L...za taj od 2000 bi morao da rusim deo zida.
      Pozdrav

      Избриши
    3. Može naravno! Preporučujem da ta dva buffera spojite rednom vezom. I to tako da ovaj od 1000 litara bude odmah do potrošača, a njegovo dno spojiti sa vrhom ovog buffera od 800 litara. Ujedno će time ta kratka veza između buffera biti odličan separator za bolju stratifikaciju, odnosno raslojavanje vode.

      Избриши
  11. Postovani Srdjane,pošto upravo radim novu kotlarnicu imam pitaje za Vas.Majstor hoće da spoji bojler za sanitarnu vodu direktno iz Bafera iz najviše tačke a grejne krugove preko hidraulične skretnice.Kakvo je Vaše mišljenje o tome,pošto ste stavili na jednoj slici da priključak za sanitarni bojler ide iz hidraulične skretnice.Hvala Pozdrav.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. To nije hidraulična skretnica već sabirnik-razdelnik. Ako sve grejne krugove vezuje preko sabirnika-razdelnika, onda nema razloga (ako fizički ima mesta ili priključaka) da i krug grejanja bojlera PTV poveže preko istog tog sabirnika-razdelnika.

      Избриши
  12. Vasi saveti ovde naveli su me da primenim sve to kod moje rekonstrukcije grejanja
    Hvala mnogo.Pozdrav

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Lepo je to čuti, ali bilo bi još lepše da ispišete ovde Vaše utiske i zapažanja u toku grejne sezone prilikom rada celokupnog sistema.

      Избриши
  13. Ljudi nisu svesni koje bogatstvo im se nudi na tačni. Na žalost, "majstori" imaju svoj sud i stav ako im se servira gotova šema instalacije. Lično, jedva sam se izborio u 3 kotlarnici da se sve primeni po šemi. Vlasnici obično budu pasivni, i paze da ne uvrede "majstora".
    Pozdrav za Srđana.

    ОдговориИзбриши
  14. Pozdrav ljudi,
    Imam cetvoropromajni kotao i gorionik ferroli i at 1000l, i podno grejanje. Na kojj temp da grejem at? Ja sam stavio da se pali an 45c i gasi na 70c. Temp vode u sistemu je regulisana sa mesnim ventilima, u instalaciju ide 40c. Pitanje je isto, kada je u baferu 45 pritisak mi je 0.8 a kada dostigne 70c pritisak je oko 2.8, da li to nesto remeti?

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. U tekstu su naznačene temperature do kojih treba grejati AT. Kada je na dnu AT-a voda dostigla temperaturu od 78C smatra se da je AT napunjen.
      Prema podnom grejanju pokušajte sa nižom temperaturom. 40C je neki maksimum, a mišljenja sam da vam toliko visoka temperatura za podno grejanje nije potrebna.
      Pritisak u sistemu vam baš varira što ukazuje da možda ekspanziona posuda nije dobro dimenzionisana ili je treba spojiti na sistem na nekom drugom mestu.

      Избриши
  15. Imate li semu za vezu bafera i toplotne pumpe.konkretno imam toplotnu pumpu od 21Kw treba da grejem prostor od 300m2 kombinacija podno,fan coil,radijatori.uzeo sam bafer od 800l.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Nažalost nemam šemu, ali toplotna pumpa se povezuje na buffer isto kao i električni kotao. Pri vrhu buffera polaz, pri dnu buffera povrat.

      Избриши
  16. Pozdrav,
    Imam vaillant eloblock ve21kw grejem kucu od 285 m2 , pa me zanima koj buffer da stavljam 65 stepeni da nonstop trosim oko 6 kw

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Već sam gore odgovorio na slično pitanje:
      Što se računice tiče ne mogu da dam svoj sud tako paušalno, predložio bih da Vam proračun uradi neko ko je baš stručan i ima iskustva sa proračunima toplotnih gubitaka objekata.

      A u tekstu piše sledeće:
      Trebalo bi da imate proračun toplotnih gubitaka vašeg grejnog objekta i da na osnovu tog proračuna pri višegodišnjoj srednjoj temperaturi vazduha u toku zime, za mesto u kojem živite, izračunate količinu tople vode potrebnu za konstantno grejanje u standardnom dnevnom intervalu grejanja od 5h do 21:30h.

      Tek nakon toga trebalo bi da sagledate koliki kapacitet buffera će Vam biti potreban. Moj lični stav je da ispod 1000 litara ne kupujete.

      Избриши
  17. Pohvalio bih autora teksta. Mnogo je "majstora" zato je dobro da ste nas uputili u neke stvari. Ja imam kotao CM Peltec 36kW + AT 1000L + cm2k za vođenje dva kruga grijanja. Mene interesuje da li kotao da radi samo na jednu snagu ili da modulira? Ne mogu da isključim modulaciju da bih ujednačio zadanu T kotla i AT kako bi AT gasio kotao. Kad se približi zadanoj T kotla(5-6 stepeni) počinje modulacija?

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. U kombinaciji sa AT-om isključite modulaciju na kotlu - gorioniku. Kotao - gorionik stavite da radi u najjačoj snazi kako bi što pre napunio AT, te da ode u fazu mirovanja. Obavezno kod ovakve kombinacije ugradite diferencijalni termostat sa dva temperaturna senzora kako sam objasnio u tekstu gore.

      Избриши
  18. Postovani,
    Jako kvalitetno objasnjeno, elem, tri godine se mucim sa kojekavim majstorima i svake zime strepim da li cu se ogrejati, poslao bih vam semu kako sam uradio i molio za savet syta bi trebalo dodati ...
    Unapred zahvalan

    Dragan Janjic

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Poštovani Dragane,
      Pošto smo iskomunicirali direktno, ne bi bilo loše da kada preradite sistem napišete jednu recenziju ovde o njegovom radu i Vašem zadovoljstvu sa istim.
      Pozdrav!

      Избриши
  19. Pozdrav i pohvale za autora teksta,veoma detaljno objašnjeno!

    Postavio bih pitanje u vezi akumulatora toplote (AT) koji u sebi ima jedan ili više izmenjivača.
    U koliko bi se AT zapremine 1000L sa izmenjivačem (1,71m2 i zapremine 10,5l) povezao sa kotlom (29KW 40,9L zapremine) da li bi u kotlovskom krugu pored pumpe i nepovratnog ventila, bio dovoljan ESBE VTC511/512 (60°C) ili bi mi preporučili motorizovani trokraki mešni ventil i sa kojom automatikom za upravljanje?

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Koliko sam Vas razumeo Vi biste vodu u AT-u želeli da grejete kotlom od 29KW preko izmenjivača toplote, a koji se nalazi unutar AT-a? Koji je razlog za takvu izvedbu?
      Ukoliko ste zaista rešeni da vodu u AT-u grejete putem izmenjivača unutar istog onda Vam nikakav termostatski ventil ili automatika nije potrebna, dovoljna je samo pumpa za cirkulaciju vode između kotla i izmenjivača u AT-u. Takva izvedba se radi sa izmenjivačem koji se nalazi u donjem delu AT-a, a temperatura na ulazu u izmenjivač treba da bude minimum 75C i više, a povrat 70C i više.
      Obično se izmenjivači unutar AT-a vezuju sa solarnim panelima i eventualno sa kotlovima na gas i struju, ali i to više nije praksa, jer je efektivnost grejanja vode u AT-u na ovaj način drastično smanjena, te imate neželjene veće gubitke od očekivanih.

      Избриши
  20. Postoji način na koji se proračunava koliko vode u bufferu možete da zagrejete jednim loženjem, ali to ćete već morati da pronađete na netu ili da Vam neko stručno lice to proračuna.
    U svakom slučaju da sam na Vašem mestu ne bih razmišljao o bufferu ispod 1000 litara.

    ОдговориИзбриши
  21. Da, dobro ste me razumeli, moja zamisao je bila da AT ima dva izmenjivača (jedan za solarno a drugi za kotao sa gorionikom).
    A razlog ove izvedbe je bio plan da se u nekoj bliskoj budućnosti na AT poveže, pored kotla sa gorionikom, i odgovarajući broj solarnih vakumskih panela koji bi u prelaznom periodu za vreme sunčanih dana zagrevali vodu u AT.
    Da li bi mi bilo po vašem mišljenju, veće iskorišćenje da uzmem AT sa jednim izmenjivačem na koji bi nekada mogao da povežem odgovarajući broj solarnih vakumskih kolektora, a sve ostalo da povežem kao u nekim od vaših predloga-saveta, naravno sa određenim dodacima i automatikom koja pripada za trenutno urađenu instalaciju grejanja koja je u upotrebi?

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Niste mi odgovorili na pitanje. Može li da se zna razlog zašto vodu u AT-u želite da grejete kotlom preko izmenjivača toplote, a ne da se ta ista voda greje njenom cirkulacijom između kotla i AT-a, odnosno da sve bude povezano prema šemi iz poglavlja br. 2.

      Избриши
  22. Kao što sam Vam i napisao "Moja zamisao" je bila.... Nemam neki konkretan razlog zbog kog bih vodu u AT grejao preko izmenjivača koji se nalazi unutar AT.
    Pre nekog izvesnog vremena bio sam u fabrici, gde se preve AT, kao ovlašćeni serviser jednog od proizvođača gorionika i gledao proces proizvodnje AT. Tada sam video i tip AT "SPBM R2/1000" kao i "SPBM R/1000", pa sam hteo da čujem kakvo je Vaše mišljenje u vezi tog tipa AT.
    Kada sam se opredelio sa ugrdanju AT, u sistem grejanja i čitajući Vaš blog, svakako sam se bio odlučio za varijantu iz poglavlja br.2., jer mi je ona naj prikladnija postojećoj situaciji i samoj instalaciji. Ali, sam razmišljao i da li je pametno = isplativo da taj AT ima u sebi još "nešto" što bi možda bilo korisno (napr.jedan izmenjivač za povezivanje sa solarnim panelima).
    S' obzirom na Vaše mišljenje o tome, citiram: "Obično se izmenjivači unutar AT-a vezuju sa solarnim panelima i eventualno sa kotlovima na gas i struju, ali i to više nije praksa, jer je efektivnost grejanja vode u AT-u na ovaj način drastično smanjena, te imate neželjene veće gubitke od očekivanih". I dalje se razmišljam o pravilnom izboru AT, jer je to ne tako lako promenljiva a ujedno i najveća finansijska stavka što se tiče prepravke i dogradnje postojeće grejne instalacije.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Nemam iskustva sa tipovima AT koje ste naveli, te smatram da nisam kompetentan da iznesem bilo kakvo mišljenje o istim.
      Takođe kao i Vi, smatram da nije loše uzeti AT sa dva izmenjivača toplote jer će u budućnosti biti nadogradivi. Ako se odlučite da uzmete AT sa jednim izmenjivačem toplote, onda uzmite takav da izmenjivač toplote bude u donjoj zoni AT-a.
      Preporučujem da pročitate nešto i sa ovog linka: https://www.solarbayer.com/Solar-DHW-tank-SKL.html

      Избриши
    2. poz.ako moze jedan savet.imam grejanje na struju+bafer od 800 litara ali da bi grejao celu kucu koja 160 kvadrata moram da koristim i dosta skupe stuje a to onda vise nije jeftino grejanje, zato planiram da ubacim i kotao na pelet i da koristim jeftinu struju za bafer a preko dana pelet. dali bi mogao i tada da koristim bafer i dali je to isplativo

      Избриши
    3. Ispravno planiranje! Trenutna kombinacija grejnog sistema koji imate je istovremeno najjeftinija i najkomfornija kombinacija. Prvi sledeći korak za nadogradnju takvog grejnog sistema je ubacivanje kotla na pelet, a da istovremeno bude isplativo, a i dalje komforno. Iz ovoga proizilazi da možete koristiti buffer u kombinaciji struja + pelet.

      Избриши
    4. hvala. planiram da kupim COMMO COMPACT 23 ALFA PLAM vase misljenje o tom kotlu

      Избриши
    5. Nemam iskustva sa pomenutim kotlom, ali svaki kotao ima svoje dobre i loše osobine. Smatram da za kojeg god se proizvođača budete odlučili nećete pogrešiti ako uradite ispravnu hidrauličnu i električnu instalaaciju.

      Избриши
  23. Lijepi pozdrav i hvala velikom znalcu automatike u sistemima centralnog grijanja , cijenjenom gospodinu Srđanu. Pozdrav je upućen iz Hrvatske od Ivice.
    ps
    Na ljeto ide ugradnja spremnika-AT pa se čujemo.

    ОдговориИзбриши
  24. Pozdrav Srđane!
    Neverovatno je koliko korisnih informacija ste nam pružili pa nam preostaje samo da "nafatamo" pristojnog majstora da sve ispoveže :)
    Pre nego se odlučim da nedavno proširen sistem grejanja sa baferom začinim i vašim automatskim regulatorom ostalo mi je da odradim još neke pripreme. Prva je vezana za postojeću instalaciju koja je možda i loše realizovana. Za veći bafer nije bilo mesta pa je majstor odmah iznad pumpe postavio nepovratni ventil sa metalnom klapnom. Vi ste na blogu savetovali da se postavi horizontalno, da li to važi samo za vetu kotao-bafer ili je preporuka i za vezu od bafera ka radijatorima? U uputstvima za nepovratne ventile eksplicitno stoji da se ugrađuju na minimalnom rastpojanju 10 puta većem od prečnika cevi(ventila) u odnosu na kolena, račve i pumpe, a čak se na jednoj fotografiji ovde vidi da to nije ispunjeno. Da li to pravi probleme radu nepovratnog ventila? Ovo je posebno bitno tamo gde nije poželjna gravitacioan cirkulacija, za razliku od bajpasa koji ste u blogu opisali, npr. iza bafera ka radijatorima. Da li je kosi nepovratni ventil, koji je na vašoj fotografiji, bolje rešenje za ovu namenu od onih običnih koji se uglavnom i jedini prodaju po radnjama za grejanje?
    U vezi HeatOn modula me zanima sledeće:
    U donjoj zoni bafera nema slobodnog priključka za čauru za sondu vrlo važnog termostata. Da li je bolje koristiti cev, kao što je opcija za gornju sondu ili da se iskoristi čaura koja je na 30tak centimetara iznad? Zid do bafera je na južnoj strani osunčan izjutra, da li je senzor spoljne temperature toliko veliki da se mora napraviti nadstrešnica i zaklon od Sunca tj. da li može biti prilepljen uz fasadu?
    Hvala unapred, Rade

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Iza svake pumpe na njenom potisu montira se OPRUŽNI nepovratni ventil. Takav ventil ima oprugu, pa otuda naziv opružni. Ovakvi ventili sprečavaju prirodnu cirkulaciju vode - termosifoniku.

      Klapnasti ventil ima klapnu i kao takav najčešće se montira na horizontalnu cev. Ukoliko želimo da u sistemu imamo prirodnu cirkulaciju vode - termosifoniku, a recimo da je zbog izvedbe sistema negde potrebno ugraditi nepovratni ventil, onda uvek treba ugraditi nepovratni ventil sa metalnom klapnom - klapnasti ventil.
      Svakako se pridržavajte uputstva za montažu nepovratnih ventila koje je propisao proizvođač.

      I u gornjoj i u donjoj zoni buffera najbolje je imati čauru u kojoj ćete položiti senzore. U gornjoj zoni i nekako može da se iskoristi potisna cev, ali za donju zonu svakako iskoristite postojeću čauru. Jeste da je čaura malo više iznad cevi, pa ćete zbog toga povećati temperaturu gašenja gorionika kako bi ipak napunili buffer u smislu da i na mestu gde ulazi povratna cev u buffer bude dosegnuta temperatura od 78C.
      Zid buffera ukoliko je osunčan nema nikakve veze.
      Senzor spoljne temperature valjalo bi da bude na severnoj strani u zavetrini, nedostupan sunčevim zracima (u ladovini), nikako prilepljen uz fasadu već bi trebalo da visi u vazduhu, a kako bi merio realnu spoljnu temperaturu tog vazduha.

      Избриши
  25. Hvala Srđane na odgovorima!
    neka pitanja nisam dovoljno jasno postavio, ali ste mi ipak sve razjasnili. Kada sam napisao da za veći bafer nije bilo mesta, značilo je da je majstor predložio da se na potisu iz bafera ventili, dva obična i nepovratni, pumpa i naravno mešni ventil nadovežu jedno iznad drugog (dakle svi vertikalno) do visine cevi za sistem. Moj predlog je bio da se ide sa većim (višim) baferom (1000 naspram ugrađenog od 800 litara) i pri tome da se potis pakuje više horizontalno, manje vertikalno i još da krene iz gornjeg priključka na vrhu bafera. On je ipak od gore ostavio samo sigurnosni ventil i odzračno lonče, a potis priključio na prvi od gore bočni priključak. Skoro svi proizvođači nepovratnih ventila dozvoljavaju i horizontalnu i vertikalnu ugradnju, ali sa napomenom da ventil bude montiran na lepom rastojanju od pumpe (već sam pominjao). Ovi opružni bi trebalo da imaju veći minimalni pritisak otvaranja u odnosu na klapnaste, ali još nisam takav pronašao u radnji!?
    Proverio sam i situacija je još gora što se priključenja senzora za HEATON na baferu tiče. Majstor je čauru umetnuo u drugi po visini odozgo bočni priključak, a ne u treći. Dakle, opcija je da ispraznim bafer pa da umetne čauru u treći priključak ili da ipak senzor prislonim na cev u donjoj zoni. Inače bafer (Austria Email PZ800) ima pored gornjeg centralnog još 10 priključaka, od toga 3 na dnu. Jedan je iskorišćen za grejač, drugi za povrat iz sistema, a treći za povrat iz kotla. Čak i kapilara regulacionog termostata za kontrolu punjenja bafera nije u čauri jer je nema u donjoj zoni, već je prislonjena na telo bafera. Da li je onda to problem?
    Što se pozicije senzora spoljne temperature tiče, na jednoj slici vašeg bloga izgleda da je na samom spoljnom zidu, spoljni zid kuće blizu bafera gleda na severoistok, a i nadstrešnica postoji pa će ovo biti još najmanji problem ako rešim sve ostale...
    Znam da ćete reći da promenim majstora, al sam jedva i ovog nafatao :)

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Opružni nepovratni ventili mogu da se montiraju kako god, i vertikalno, i horizontalno, i pod kosinom, i u svim smerovima.
      Opružne nepovratne ventile ugrađujemo kada prirodna cirkulacija vode u grejnom sistemu NIJE poželjna.
      Postoje dve vrste klapnastih nepovratnih ventila. Prva vrsta je za horizontalnu montažu, druga vrsta je za vertikalnu montažu.
      Klapnaste nepovratne ventile ugrađujemo kada je u grejnom sistemu poželjna prirodna cirkulacija vode.
      Bolje je senzore staviti prislonjene na buffer u vrhu i pri dnu nego ih stavljati na potisnu i povratnu cev. Da bi realno merili temperaturu vode na tim cevima potrebna je cirkulacija vode kroz te cevi, a kada je u bufferu manja temperatura od minimalno zadate temperature za grejanje onda pumpa grejanja ne radi i te cerkulacije nema.
      Mišljenja sam da je majstor dobar. Njegova izvedba da potisna cev iz buffera bude bočno pri vrhu buffera je sasvim OK.

      Избриши
    2. I da ne zaboravim, kapilara termostata koji kontroliše uključivanje i isključivanje električnih grejača za punjenje buffera MORA da bude 15 cm iznad istih.
      Kvalitetno uzemljenje buffera odradite pod OBAVEZNO!

      Избриши
    3. Анониман27. јул 2020. 18:50

      Хвала Срђане још једном!

      Драго ми је да постоји решење по питању сензора температуре! На сличан начин је већ монтирана сонда регулационог термостата, прислоњена је на тело бафера споља, а преко је изолација од 10цм тако да вероватно само мало лаже него да је у чаури. Није проблем да се уметне и сензор ваше аутоматике, а радује ме да се неће празнити бафер и мајстор ангажовати за додатне послове.

      Како сам лично долазио до корисних информација са ССМ форума тако сам усмеравао и рад мајстора. Боље би било да он унапред зна шта и како и мени само понуди опције, али када све одузмем и саберем захваљујући момцима с форума имам систем с бафером који ради и којим сам задовољан. Управо су ми тамо предложили да се више не бакћем уградњом одговарајућег неповратног вентила и да гравитациону циркулацију спречим затварањем мешног вентила. Зато ме и радује да је то могуће реализовати најпре моторизацијом мешног вентила а онда и аутоматизацијом целог система.

      Иначе, уземљење бафера сам сам радио, и верујем да је одрађено пристојно. У консултацији са једним профи електричарем нисам засебно сондирао уземљење у под подрума где је бафер већ је дебља жица ушрафљена у тело бафера а на другом крају везана за жутозелену жицу од 5x4 напојног кабла за грејач.
      Ипак, позиција горе помињаног сензора регулационог термостата (опсега до 77 степени) је у висини јединог грејача (6kW), али наспрам њега. Може се подићи за 15цм, ако сматрате да је неопходно. Поред овог монтирана су још два на ред повезана сигурносна у горњој зони.

      Поздрав, Раде

      Избриши
    4. Obavezno senzor podignite iznad grejača minimum 15cm i ako je naspram njega. To znači da će senzor sigurno isključiti grejače kada se dostigne zadata temperatura.
      Ako je senzor u nivou grejača naspram njega može da se desi da se zadata temperatura nikada ne dosegne, a da pre tog radnog termostata odreaguju sigurnosni termostati koji su dosta gore iznad.

      Избриши
  26. Srdjane, pozdrav, imam molbu za savet,
    Imam kucu i prostor koji grejem oko 130 m2, koristim kotao na cvrsto radijator Kraljevo 25kw, kuca je korektno izolovana, stiropor spolja, kamena vuna potkrovlje, tokom 10 god grejanja nikada kotao nisam gurao konstantno preko 55 stepeni, uglavnom je bila ok temp u kotlu oko 50stepeni, planirao sam sledece, a Vi recite da li to moze da bude izvodljivo i efikasno:
    Ubacim bafer od 1000 lit, da grejem elektricnim kotlom koji imam, ili da ubacim grejace u bafer(sta je efikasnije) u toku noci dok je jeftina struja, a ukoliko je potrebno da postojecim kotlom na cvrsto nalozim vatru da dogrejem vodu da izguram dan?
    Sa koliko jakim grejacima mogu da zagrejem tu kolicinu vode i koliko vremenski da dostigne do npr 80 stepeni, i koliko bi realno mogla da akumulira u toku dana dok ne spadne do 40 stepeni?

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Prvo da konstatujem da je kotao prevelike snage za grejni prostor koji imate, a kao drugo taj kotao je za tih 10 godina radio u pothlađenom režimu i verovatno je zbog toga "načet" i pitanje je još koliko sezona može da izgura dok ne procuri. U svakom slučaju za ubudiće postarajte se da u povratu ka kotlu bude minimum 65C i više. Radna temperatura kotlova (pogotovo na čvrsto gorivo) je preko 72C pa do 86C.
      Lično sam za varijantu da se buffer greje elektrokotlom jer ta kombinacija pruža više mogućnosti, a mogu da se stave i grupe grejača, ali ta kombinacija, s obzirom da grejače nije moguće montirati na samo dno buffera, smanjuje kapacitet tople vode za grejanje u istom.
      Za cca 8 i po sati dve grupe grejača od po 6KW (ukupno 12KW), zagrejaće vodu u bufferu od 1000 litara na 80C.

      Избриши
    2. Srdjane, prvo da Vam se zahvalim na odgovoru i samim Vasim i vise korektnim pristupom.
      Svestan sam toga da je kotao veci od potrebnog, ja sam zadovoljan kako je do sada radio, postaracu se da ispostujem Vasu konstataciju!
      Takodje, koliko mogu realno da akumuliram tu zagrejanu vodu od 80 C dok ne spadne na npr 40 C, i da li je buffer od 1000 lit zadovoljavajuc za moju kvadraturu(130m2)?
      Takodje, smislicu kako da dogrejem vodu, da bih postigao da ima bar 30-40 C dok ne krenem sa ponovnim zagrevanjem u toku jeftine struje. U tom slucaju mi nece trebati nadam se tih cca 8 sati do 80C(oko 100kw) za zagrevanje vode, vec nadam se manje vremena i manje kw od tih 30-40C do zeljenih 80?
      Milos

      Избриши
    3. Jos nesto, da li je pametnije postaviti buffer od 800 lit? Manje ce struje trebati, mada od 1000 lit ce duze trajati. Koje jos faktore mogu uzeti u obzir prilikom odredjivanja velicine buffera.
      Naravno da duzina perioda akumuliranja vode zavisi od mnogo faktora, hladnoce, gubitaka i slicno, ali cisto neku realnu sliku bih voleo da imam, da sa bar nekom sigurnoscu udjem u sve to.


      Избриши
    4. Lično bih stavio buffer od 1000 litara.
      U ovom dodatku koji ste napisli sami ste dali odgovore na sva pitanja koja ste postavili.
      Da biste donekle imali realnu sliku i odvažite se da uđete u ovaj projekat potrebno je da vam neko proračuna toplotne gubitke stambenog prostora koji biste želeli da grejete. U jednom delu teksta sam to i napisao.
      Srećno!

      Избриши
  27. Хвала Срђане, послушаћу вас!

    Присећам се и дешавало се неколико пута да, пре истека времена јефтине тарифе када је тајмер радио, на баферу буде око 80 степени. Који је од (у мом случају три) термостата био активиран нисам био сигуран, али сам тада затицао искључен грејач и њега мора да је гасио управо један термостат (јер је тајмер био укључен).
    Радни или како га ја зовем регулациони (30 до 77 степени) је одврнут до краја, дакле палио се на 77 степени и његова је сонда (горе у тексту је грешком назвах сензором) при дну бафера. (Иначе сам регулацију обављао променом времена на тајмеру). Два сигурносна термостата од 82 и 85 степени имају сонде у фабричком 1/2" прикључку при врху бафера. Негде сам прочитао да ако би одреаговао овај сигурносни да би се морао вратити у радни режим неким дугметом, а то нисам радио. То би значило да је коло прекидао овај радни?
    Са друге стране, када грејач не ради термосифоника брзо учини да је при врху топлија вода, а опет док ради чинило ми се да је температура воде при дну једнака или чак мало виша од воде при врху. Можда и грешим?

    Имате ли препоруку који неповратни вентил са опругом од 1" набавити (и где), углавном се продају са клапном?

    Иначе, драго ми је да има још заинтересованих за инсталирање бафера, па пошто ово није форум не бих да делим савете осим што могу свима да препоручим и ССМ друштво где је један од зналаца и сам Срђан.

    Поздрав, Раде

    ОдговориИзбриши
  28. Postovanje.Da li mogu dobiti savjet vezano za kupovinu kamina na pelet.
    Imam 59 m2.Imam fasadu 5 cm a na spratu na kojem i zivim u privatnoj kuci imam i 10 cm fasade na balkonu koji je prema sjeveru.Iznad se nalazi stambeni prosto u kojem niko ne zivi a u stanu u kojem boravim je ne plafonu 3 cm stiropora.U kupatilu je kombinovani bojler od 80 litara.Da li ovu kvadaturu moze da pokrije kamin Kenda od 10 kw ili 15 kw.Spostovanjem!

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Poštovani,
      Savete ovakvog tipa izbegavam da dajem, a bez konkretnog proračuna toplotnih gubitaka objekta koji nameravate da grejete.
      Savetujem Vam da posetite forum SSM i pročitate ovu temu: http://www.samsvojmajstor.com/portal/forums/gradjevinarstvo/instalacije-grejanja-i-klimatizacije/proracun-toplotnih-gubitaka-prostorija-p

      Srdačan pozdrav!

      Избриши
    2. Postovani
      Imam u planu da ugradim termoakumulator prema vasoj semi na ovom blogu,naime radi se o kotlu na cvrsto gorivo drva i ugalj.Vasa sema mi je prilicno jasna samo me zanima nepovratni ventil ispred pumpe prema kotlu da li i on treba bizi sa metalnom klapnom bez opruge ili moze sa oprugom.
      Hvala na savjetu.

      Избриши
    3. Pošto je smer kretanja vode u povratu od pumpe ka kotlu, onda je nepovratni ventil kojeg pominjete posle pumpe, a ne ispred pumpe kako ste napisali.
      Ako koristite šemu veze 1. b) veza prilikom loženja kotla na drva i ugalj, onda nepovratni ventil na bypass-u posle pumpe može da bude opružni nepovratni ventil (znači sa oprugom), ali onaj u paraleli sa bypass-om MORA da bude nepovratni ventil sa metalnom klapnom za horizontalnu montažu.

      Избриши
  29. hvala vam na pomoci nadam se da vam ne smetam previse naime u prilici sam da nabavim neki Atmos ladomat ali me zanima da li se za isti moze nabavit zamjenski termostat ako bi eventualno trenutni pravio problem ili se te stvari ne kvare cesto

    ОдговориИзбриши
  30. Pozdrav Srđane,
    fantastičan tekst, veoma stručno i detaljno objašnjeno.

    ОдговориИзбриши
  31. Postovani,
    Hocu da instaliram toplotnu pumpu snage 5kw za grejanje kuce od 180m2,u pitanju je podno grejanje.Zanima me koju velicinu bafera mogu da stavim.
    Pozdrav

    ОдговориИзбриши
  32. Samo da dopunim,snaga toplotne pumpe je 5kw/22.8kw
    Pozdrav

    ОдговориИзбриши
  33. O bufferu ispod 1000 lit. lično ne bih razmišljao. Moj glas za buffer od 1500 litara.

    ОдговориИзбриши
  34. Postovani, prvo da se izvinim jer sam totalni laik za ovu temu ali imam problem i odredjenu nedumicu pa vas molim za pomoc/savet. Naime, imam potpuno novu kotlarnicu u kuci u kojoj se nalazi kotao na pelet i sva ostala oprema od Centrometala, kuca je prilicno velika (600 m2) i ima 3 etaze, podrum, prizemlje i galerija.Imam 4 pumpe (za podno grejanje, radijatori prizemlje, radijatori podrum i radijatori galerija). E sad ono sto mene interesuje i sto sam primetio je da bez obzira koliko pumpi je ukljuceno potrosnja peleta je ista (cca 15 kg na sat). Kada grejem celu kucu potrosim 15 kg/sat kada iskljucim pumpe za recimo podrum i galeriju sto je 50% grejne povrsine i dalje mi je potrosnja peleta 15 kg na sat...da li to znaci da kotao bez obzira koju povrsinu hocu da zagrejem trosi istu kolicinu peleta kako bi u baferu odrzao konstantnu temperaturu vode? Jos jednom se izvinjavam na opsirnosti ali mi je totalno nelogicno da je potrosnja ista kada grejem celu kucu i kada grejem polovinu kuce. Unapred hvala

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Kod vas je kotao na pelet-gorionik podešen da radi u jednoj snazi, pretpostavljam u najjačoj i otuda je potrošnja peleta za grejanje buffera uvek ista u jedinici vremena od jednog sata i to je potpuno ispravno!
      Treba obratiti pažnju na potrošnju tople vode iz buffera, odnosno na vremenski interval koji je potreban da kotao održi konstantnu temperaturu vode u bufferu. Što je vremenski interval rada kotla-gorionika duži, onda je i potrošnja peleta veća za taj vremenski interval.

      Избриши
    2. Postovani, hvala na odgovoru, molim Vas samo za jos jendu konsultaciju. Da li bi na smanjenje potrosnje uticalo kada bi se termostat/ventil koji pusta vrucu vodu iz bafera u pumpe i koji je sada namesten na 75C smanjio na recimo 65C? Jer ovako kako je nastelovano radijatori budu vreli i temperatura u kuci je oko 25C, predpostavljam da bi sa manjom zadatom temperaturom iz bafera oni bili malo hladniji ali bi opet temperatura bila 23-24C. Da rezimiram da li ako se zada da se pumpe aktiviraju na nizoj temperaturi vode iz bafera tj da temperatura vode u baferu bude niza posledicno ima i smanjejne potrosnje peleta (verovatno znaci i manju temperaturu radijatora)? Unapred hvala

      Избриши
    3. 75C puštate ka radijatorima?! Stvarno ne bih znao šta da kažem...
      To znači da vi nemate nikakav regulator posle buffera ka radijatorima!
      Sami ste dali odgovor na ovu vašu konstataciju i pitanje.

      Jeste li vi pročitali gore u tekstu ovu rečenicu:

      "Sada kada u grejnom sistemu imate AT skoro je nezamislivo da akumuliranu toplotnu energiju ne trošite racionalno, odnosno da nemate kontrolu nad njenom potrošnjom. Sada vam je AUTOMATIKA potrebnija više nego ikada pre. Ja sam zagovornik da je za maksimalnu kontrolu potrošnje toplotne energije najbolje imati sve komponente koje su za to namenjene, a to su: termoglave, sobni termostat u referentnoj sobi i naravno sa njim u sprezi kvalitetan regulator u kotlarnici koji će kontrolisati protok i temperaturu vode ka potrošačima, a u zavisnosti od spoljne temperature i toplotnih gubitaka vašeg grejnog objekta."

      Избриши
  35. Da li je bitno mjesto prikljucka expanzione boce na povratu izmedju kotla i bafera ,ako je sve spojeno kao na slici (b) na kojoj je exp. boca blize baferu.Poz.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Uvek treba težiti da ekspanziona posuda bude priključena na usisnoj strani kotlovske pumpe.

      Избриши
  36. Postovani razmisljo sam da ugradun AT. Imam grijanje u dve etaze ukupno 170 kvadrata kotao mi je 35 kv. Lozim od ujutru do kasno u noc,koristi drva i ugalj. Dali bi mogao AT da noci odrzava tenperaturu u kuci dok ujutru se ne nalozi. A razmisljam da ugradim od 1000 l

    ОдговориИзбриши
  37. Naravno da će akumulacija tople vode moći da održava temperaturu u kući, za tako nešto AT i služi. Međutim potrebno je racionalno puštati toplu vodu ka kući, odnosno dozirati određenu temperaturu vode koja je dovoljna za grejanje, odnosno održavanje temperature prostora u kome boravite. To se postiže ugradnjom automatike. Savetujem vam da prvo pronađete ozbiljnog majstora.

    ОдговориИзбриши
  38. Pozdrav Srđane i hvala na veoma slikovitim objašnjenjima. Veoma sam pažljivo pročitao sve i odlučio se za kupovinu akumulatora toplote od 2 tone i ekspanzione posude od 300 litara. Imam dva pitanja pre nego što pozovem majstora, pa bih bio zahvalan ukoliko možete da mi kratko odgovorite.
    Prvo pitanje se odnosi na bafer, koji je ogroman - skoro do plafona kotlarnice, a preporučili ste da sabirnik i razdelnik i sve vezano za polazni vod bude iznad bafera. Koliko je bitno da majstora teram da mi sve poređa po plafonu i na šta bih trebalo da obratim pažnju ukoliko ipak bude morao da sve to postavi ispod nivoa izlazne cevi iz bafera?
    Drugo pitanje se odnosi na ekspanzionu posudu i da li sistemu smeta ukoliko ostavim staru ekspanzionu posudu koja je manja i nalazi se na povratnom vodu. Odnosno da li je potrebno da je ukolonim ili premestim ovamo na izlazu iz bafera, pored veće?
    Hvala najlepše! Milan.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Poštovani,

      Jesam napisao da sabirnik, razdelnik i svi elementi budu iznad buffera, ali to može da se uradi kod nekoga kod koga su uslovi idealni. Tamo gde to prostor dozvoljava trebalo bi sve poređati odozdo prema gore. Znači skroz pri dnu bismo stavili kotao, pa iznad njega buffer, pa onda iznad potrošači. Za ovakvu postavku zahtevani uslovi su zaista retki. Vi naravno nećete terati majstora da elemente kači po plafonu već onako kako nalaže struka (nadam se da će majstor znati šta radi). Obratite pažnju da na pravim mestima postavite ozračne lončiće ako već cevi idu odozgo sa vrha buffera prema dole. Savetujem da stavite poveće ozračne lončiće.
      Možete da stavite dve ekspanzione posude, ali ako ste planirali da kupite veliku, onda kupite odgovarajućeg kapaciteta i stavite tu jednu veliku. Obratite pažnju na mesto spajanja ekspanzione posude na šemama. Težite da ista bude spojena na povratnu cev između kotla i buffera, ali da bude na usisnoj strani kotlovske pumpe.

      Избриши
    2. Хвала најлепше на брзом одговору. Свако добро!

      Избриши
  39. Pozdrav Srdjane hteo sam da ugradim AT ali su mi majstori rekli da mi se ne isplati.... Grejem 50m2 na elektricni kotao od 12kw,7 grejnih tela... na svim radijatorima imam digitalne termo glave.... Inace jeftinu tarifu imam i preko dana par sati a ne samo nocu inace sve legalno to je takozvana treca tarifa koju imaju samo nekoliko gradova
    Reci mi tvoje misljenje da li se isplati ugradjivati i koliko litra i ako mozes kompletnu cenu AT i ostale dodatne opreme

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Dobro su vam rekli majstori. Zaista za grejanje 50m2 ne vidim svrhu da ulažete toliki novac. Čak imate i jeftinu tarifu i preko dana! Moj predlog je da se grejete inverter klimama jer je jeftinije grejanje od trenutnog ili da ostavite sve ovako kako jeste.
      Cena ugradnje AT (800lit.) sa kompletnim fitingom, materijalom, opremom, automatikom i rukama pravog majstora koštaće vas minimum 1.500,00 EUR. Po meni previše za 50m2.

      Избриши
  40. Lijep pozdrav.Grijem 60 m2 i kombinovani bojler od 80 litara,povremeno jos nekih 15 m2 Imam kotao od 20 kw na drva i uglj i AT od 500 lit. koji je spojen kako slijepo crijevo i sve super radi ali ako bi nekad ugradjivo kotao na pelet da li bi bilo bolje uzet mali kotao i koristiti ga bez bafera ili kupit veci i skopcat ga na bafer.Hvala na savjetu

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Ukoliko nameravate da kupite kotao na pelet onda kupite neki sa što manjom snagom, recimo max. 12KW, a i to je prejako. Naravno, preporuka je da ga uvek nakačite na Buffer.

      Избриши
  41. Super bas vam hvala mislio sam da ce mi bafer bit viska sa kotlom na pelet manje sange

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Buffer u sistemu grejanja je najbolja moguća stvar, naravno tamo gde se isplati takva investicija.

      Избриши
  42. Postovani,
    Trenutno imam kotao na struju, EKOPAN, 9x2 kw.
    Posto mi je prva sezona grejanja na struju, do sada sam u danima kada je bila temperatura oko 5 stepeni trosio od 100-120 kw struje na dan.
    Racunica mi govori da ovo nije resenje pa bih ugradio buffer od 1000 litar.
    Pitanje j: da li ce ovaj buffer moci da mi izdrzi ceo dan, a grejao bih ga na nocnu , tj jeftinu struju.
    kuca je na dva sprata kvadrature 150 m/2, dobro izolovana sa ugardjenom odlicnom stolarijom.
    Hvala unapred

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Čim ste mi postavili ovo pitanje, a mnogi ga postavljaju, tražite neku sigurnost u mom odgovoru, odnosno da se oslonite na moje reči ako moj odgovor bude potvrdan. Nažalost odgovor na postavljeno pitanje nije jednostavan i trebalo bi da bude izuzetno kompleksan, a vremena za tako nešto zaista nemam. Kod grejanja nije moguće posmatrati sve crno-belo, jer ni spoljna temperatura nije predvidiva za više od 5 dana unapred.

      Gore u tekstu navodim sledeće:
      Trebalo bi da imate proračun toplotnih gubitaka vašeg grejnog objekta i da na osnovu tog proračuna pri višegodišnjoj srednjoj temperaturi vazduha u toku zime, za mesto u kojem živite, izračunate količinu tople vode potrebnu za konstantno grejanje u standardnom dnevnom intervalu grejanja od 5h do 21:30h.

      Znači sve je relativno, ako spoljna temperatura 20 dana konstantno bude -20C onda Vam ni dva puna buffera od po 1000 litara neće biti dovoljna da se kvalitetno grejete.
      S obzirom da su ovako niske temperature na našem području retke, a na osnovu podataka o Vašem objektu koje ste izneli, smatram da će Vam buffer od 1000 litara biti sasvim zadovoljavajućeg kapaciteta.

      I kao što sam već više puta pisao po forumima, trenutno ne postoji jeftiniji i komforniji vid grejanja od grejanja iz akumulacije tople vode iz Buffera, a koja je akumulirana po noćnoj-jeftinijoj tarifi električne energije.

      Избриши
    2. Postovani,
      Zahvaljujem se na odgovoru, i cenim sto ste odmereni u davanju Vaseg cenjenog misljenja.
      Vise puta sam procitao komentare od pocetka, (pre postavljanja mog pitanja), , tako da sam shvatio da dozu rezerve uvek ostavljate kao opciju.
      Smatram da to iskljucivo radite jer Vam se ljudi obracaju uglavnom za prepravke postojecih sistema.
      Naravno da ne mozete dati garancije za neki sistem koji niste Vi projektovali, ili za one koji nisu uradjeni po Vasim instrukcijama.
      Veoma profesionalno sa Vase strane.
      Ako bih mogao da profitiram za jos jedno Vase misljenje koje necu uzeti naravno kao garanciju, vec kao diskusiju i Vas stav na to.
      Naime, na svim radijatorima sam postavio termostate koji su povezani na ruter i imaju mogucnost daljinsog upravljanja, kao i programiranja vremenskog otvaranja i zatvaranja svakog pojedinacnog radijatora sa podesavanjem temperature u prostoriji.
      Posto cu postaviti buffer od 1000 lt (mada se dvoumim i za 1500), ne znam koliko je produktivno tj. isplativo da odvojim dnevne i nocne zone i da ih gasim po potrebi?
      Mislim da bih na taj nacin uspeo da smanjim potrosnju akumulirane vode, ali ne znam da li bih po Vasem misljenju (pricamo hipoteticki) napravio mozda "vecu stetu nego korist", u smislu da bih ohladio zidove, pa bi mi trebala veca energija da sve to zagrejem ponovo?
      Sa nadom da je moje pitanje jasno, jos jednom se naj srdacnije zahvaljujem.

      Избриши
    3. Mnogi koji čitaju ovaj moj blog čitaju ga površno, a pojedinci smatraju da sam svemoćan i da mogu da im rešim problem čarobnim štapićem, a ja nisam ni Merlin, ni Mandrak. Sa svim i svačim sam se susretao do sada, pa otuda i moja opreznost kod davanja odgovora jer neki umeju da to itekako zloupotrebe.

      Podržavam da kupite buffer od 1500 litara ako prostor to dozvoljava. Veći buffer, veća mogućnost za manipulaciju akumulacijom.
      Takođe podržavam maksimalnu kontrolu grejnog sistema (pametnu automatiku). Razmišljanje Vam je ispravno o razdvajanju dnevne i noćne zone i da će to procentualno više doneti na uštedi, nego što će se hlađenjem zidova noću izgubiti. Međutim, ako spoljna temperatura ide ispod nule, onda imamo i progresivnije hlađenje zidova, pa kad su takvi hladni dani i noći savetujem da vratite sve na dnevni režim grejanja.

      Избриши
    4. Naj srdacnije zahvaljujem i uradicu tako. Samo jos jedno Vase cenjeno misljenje molicu, ako nije problem?
      Posto je buffer, kao i kotao na struju u izolovanom objektu, kotlarnici, da li ce uspeti moj kotao od 18KW da tu kolicinu vode (1500 Lt) zagreje na zeljenih 80 celzijusa u trajanju jeftine tarife?
      Hvala unapred.
      Srdacan pozdrav

      Избриши
    5. Vaš kotao na 18KW zagrejaće vodu u bufferu od 1500 litara na 80C (ako u toku grejanja buffera nema potrošnje iz njega ka grejnim telima) za nekih 8h i potrošiće cca 144KW struje.
      Iskreno želim da to što nameravate i ostvarite i da mi javite koliko sam u ovoj proceni bio precizan.

      Избриши
  43. Postovani Srdjane,
    Ove zime sam ugradio nov kotao i AT od 1000 litara. Imam dva grejna kruga, jedan za podno grejanje i jedan za radijatore. Zamolio bih za savet. Izgleda da nisam ispostovao preporuku da ekspanziona posuda bude velicine bar 10% ukupne kolicine vode u sistemu. Posto imam negde oko 1200-1300 litara (zajedno sa cevima, kotlom, pumpama) i ekspanzioni sud od 50 litara (Elbi ERCE 50). Ako sam svesno pogresio, da li mogu da prosto nadogradim ekspanzioni sud dodavanjem jos jednog u velicini od 50 ili 80 litara da bih zadovolio potrebe sistema?
    Posto sam na svakoj slici koju sam nasao na internetu nasao da se sud ovog proizvodjaca postavlja tako da izlaz za vodu bude na donjoj strani a prikljucak za vazduh na gornjoj strani, da li mozete da me posavetujete koji je ispravan tip montaze?
    Hvala unapred.
    Predrag.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Na početku ovog teksta crvenim slovima sa žutom pozadinom da bude uočljivo napisao sam sledeće:
      Molim vas da tekst koji sledi pročitate sa velikim razumevanjem i koncentracijom! Ukoliko niste usvojili sve što je napisano ili vam i najmanja sitnica nije jasna, molim da ne ulazite ni u kakve zahvate jer ćete time sami sebi napraviti veću štetu nego korist!!!

      Takođe sam dole u tekstu napisao i ovo:
      Kako biste napravili pravi izbor veličine ekspanzione posude koju ćete instalirati dostavljam vam Excel file preko kojeg ćete to veoma lako izračunati. Ovom prilikom zahvaljujem istaknutom i poštovanom članu foruma o grejanju na pelet zibel32 (dajc) na dostavljenom file-u.
      Excel file možete preuzeti OVDE.

      Odgovori na dva pitanja koje ste mi postavili slede:

      1. Da, može, ali da se doda kapacitet suda koji će zajedno sa postojećim biti dovoljan za kapacitet vode u celokupnom grejnom sistemu. Koristite Excel file koji vam je dostupan za proračun.

      2. Ispravan je i jedan i drugi način montaže.

      Избриши
    2. Postovani Srdjane,
      Nije se dogodila nikakva havarija jer sam sistem drzao pod kontrolom.
      Fajl sam video ranije i bio svestan da treba da bude minimum 100 litara ali sam prevideo tu informaciju i svesno napravio glupost.
      Hvala vam za oba odgovora. To mi je bilo potrebno.
      Svako dobro.

      Избриши
  44. Poštovani Srdjane imam problem pa vas molim za savet
    Imam toplotnu pumpu voda-voda od 18 KW
    Podno grejanje na 90 kvadrata i tri fan coila sve se to nalazi u prizemlju kuće
    Na spratu kuće su planirana još 3-4 fan coila ali sprat nije u funkciji tako da radi samo instalacija na prizemlju pa mi je toplotna pumpa prejaka.
    U celom sistemu imam oko 60 litara vode pa mi se pumpa upali i ugreje vodu na 46 stepeni za 2,5 minuta a isto tako se brzo i rashladi zbog male količine vode
    Razmišljao sam o ugradnji bafera ali mi proizvodač toplotne pumpe kaže da neću postići ništa sa time,jer moram da zagrevam vodu na 46-48 stepeni zbog fan coila
    Njihova teorija je da toplotna pumpa najbolje radi kad voda koja iz pumpe ide u sistem treba da se vrati što više rashladena a to bi se postiglo kad bi se svi fan coili upalili u isto vreme na maksimum a to se naravno ne dešava
    Samo da napomenem da imam ugraden i mešni ventil pa u pod ne puštam vodu preko 35 stepeni , dve cirkulacione pumpe jedna za podno a druga za fan coil
    Moj problem je što se pumpa non stop pali i gasi pa mi je velika ptrošnja struje i kop je 3.95
    Sve je ovo kod mene jako zamršeno ali molim vas za neki savet.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Neverovatno mi je da proizvođač savetuje da se ne ugrađuje buffer!? Svašta!
      Izgleda i kod njih ordiniraju „majstori“!
      Buffer u grejnom sistemu je više nego poželjan kako bismo imali ukroćen sistem grejanja i kompletnu kontrolu potrošnje toplotne energije.
      Kao prvo potrebno je da imate razdvojene grejne krugove. Grejni krug za podno grejanje mora da ima svoj mešni ventil i svoju pumpu grejanja, a grejni krug za fun-coil jedinice takođe mora da ima svoj mešni ventil i svoju pumpu grejanja. Preko ta dva mešna ventila štelujete posebno temperaturu grejanja ka podnom grejanju u rasponu od 28C do 38C (max) i posebno temperaturu grejanja prema fun-coil jedinicama. Ovo se sve postiže smart regulatorima za mešne ventile i relejnom automatikom.
      Topotna pumpa bi trebalo da radi preko diferencijalnog sklopa (koji sam gore u tekstu opisao) dok ne napuni buffer.

      Избриши
  45. Gospodine Srđane, kontaktirao sam vas preko YT, pa bih voleo, ako dozvoljavate, da postavim pitanje ovde na blogu.

    U pitanju je podno grejanje u kuci povrsine od 100m2.Kuca za sada nema izolaciju, osim tavanske ploce (7cm tvrdi stiropor plus ibercug oko 5 do 7cm) Prozori su dobri PVC.

    Imam kotao na pelet KEPO 15AC i bafer od 500L. Nazovi ga majstor je povezao kotao, bafer i razdelnik plasticnim cevima.

    U prvom krugu grejanja (kotao - bafer) kao zastitu kotla ugradio je Herz Callis na odlaznu cev iz kotla ka baferu sa termoglavom od 40° do 70° i sondom (na PLASTICNU cev povrata iz bafera!!!)

    U drugom krugu grejanja od bafera do potrosaca tj. razdelnika, ugradio je samo pumpu i po neki ventil, i nista vise sto bi regulisalo temperaturu ka razdelniku!

    Naravno da sistem nije radio kako treba, medjutim ,ja nisam imao pojma i verovao sam da zna sta radi. Voda u baferu je jedva dostizala 30° do 34°. Kolika je bila temperatura na ulazu urazdelnik ne znam jer ni tu nije stavio termometar. Rekao mi je da je dovoljan taj na baferu i da se na njemu sve vidi. U kuci posle 3 dana od pustanja sistema u rad plocice su bile jedva mlake a max dostignuta temperatura bila je oko 19° pri spoljnih 10ak°. Majstor me ubedjivao da je kotao preslab da greje bafer od 500L i vodu u podnom grejanju.

    Sada kad citam vas blog vidim koliko sam ustvari izigran od strane majstora i sta mi je sve falilo od automatike da bi sistem radio kako treba.

    Voleo bih da mi pomognete da nadjem odgovor na sledeca par pitanja:

    1) Drugi majstor mi kaze, da bih izbegao dodatne troskove oko automatike za bafer, koji nisu mali, isti prodam i ostavim samo kotao koji ce lepo da radi i bez bafera. Da li to ima smisla, da li ce kotao od 15kw da radi optimalno na tih 100m2 podnog grejanja? Napomenuo bih i da mi je kotlarnica mala 2x2m i da bih izbacivanjem bafera dobio na prostoru.

    2) Kako bi izgledala hidraulicna sema povezivanja kotla i razdelnika za podno bez bafera?Kotao u sebi ima integrisanu pumpu i ekspanzionu posudu. Mozete i recima da mi opisete linearno.

    3) Ukoliko bafer ipak ostane, da li je kotao dovoljno jak da podrzi ceo sistem?

    Hvala.

    Vlada

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Kao prvo, grejni sistem koji sada imate uradio vam je "MAJSTORČINA"! Dalje ne bih komentarisao!
      Drugi majstor je "majstor"! Što dalje i od njega!

      Buffer obavezno da ostane u sistemu grejanja! Tek kod podnog grejanja je više nego poželjan, da ne kažem da je obavezan.
      Kotao je odličan i podržaće ceo grejni sistem bez ikakvih problema!
      Odradite grejni sistem prema šemi koju vidite na prvoj slici gore u tekstu i to bi bilo to. Kotlovski krug treba da izgleda kao na šemi 1a.
      Automatika koje bi sve to kontrolisala može da se uradi naknadno.

      Избриши
  46. Postovani prvenstveno hvala vam za ovo znanje koje plasirate kao na tacni.
    Ako dozvolite da vam prezentiram moj problem, posjedujem kotlanu koja je jako dobro izolovana i udaljena neka dva metra od kuće kao zaseban objekt, u toj kotlovnici imam TermoFlux 25KW kotao na pelet kojim grijem sada kuću odnosno prostor u njoj od samo 4 radijatora i jedan kombinovani bojeler odnosno nekih 60 kvadrata prostora. To sve radi ok samo što je kotao osjetno predimenzionisan za taj sistem. Kotao je kontrolisan sa radio kućnimSalus T105RF termostatom i sam kotao i kuća su povezani visećim bakarnim cjevovodom duzine nekih 1,8 jako dobro izolovano sa pu pjenom staklenom vunom i aluminijskim plastom.

    Sada imam potrebu da na taj kotao dodam garazu/radionicu od 72m2 sa nekih 250 kubnih metara zraka. Radionica je uradena od termopanela i za sada se ponasa ko pristojno izolovan objekt.
    U toj radionici volio bi da imam temperaturu od nekih 16 stepeni tokom zime, i planirao sam da stavim 4 radijatora 2000x600m.
    Jedini pravi problem u povezivanju radionice i kotla je činjenica da je radionca udaljena od kotla 25 metara i jedini način da se poveze jeste da se napravi cjevovod kroz zemlju.
    Ja sam to već odradio na način da sam iskopao kanal sa bagerom dubine 1,5 metara i unutar kanala polozio 2x 26mm izolovani alu pex pakovan u sloj staklene vune i sve to zajedno u fi 110 kanalazacionu cijev koja je dobro zadihotovana i ide od kotlane do objekta u jednom komadu.
    Inače radi se o vrlo dobro dreniranom tlu koje ima malo ili ni malo vode na toj dubini. Ja sam svjestan da ovo rješenje nije ni malo optimalno ali zvog prirode svega na terenu nisam imao drugog izbora.

    Ono što sam planirao da još uradim jos jeste da dodam Tesy AT od 500 litara i povezem kotao sa AT onako kako ste vi naveli. Elektroniku sam već napravio prema vašoj šemi koja će kontolirati kotao.
    Taj AT će biti u istoj kotalni ako i kotao, i bit će udaljen od kotla nekih 300mm i to sve će da bude ponavljam povezano po vasoj preporuci.
    Ovdje imam prvo pitanje, da li umjesto EBC mjesnog ventila mogu koristiti herz 7766RD odnosno TEMPLOMIX 3 jer samo njeg mogu da nađem ovdje. Vjerujem da znate o kakvo se ventilu radi.
    Takode mogu li da u radijatorskim krugovima koristim CALIS-TS-RD na mjesto motorizovanog kao što vi preporučujete. Ili pak da trazim motorizvoani koji kasnije mogu da nadogradim sa nekom automatikom.

    Takode ako mogu da koristim herz CALIS-TS-RD mogu li onda još uvjek temperaturu u kući putem sobnog termostata i temperaturu u radionici kontrolisati na način da svaki zasebni termostat spojim na pripadajuću pumpu za taj krug. I da sa paljenjem gasenjem pumpe od strane termostata kontrolsem i samu temperaturu.
    Ja bi isao na potpunu automatiku kao sto vi predlazete ali jednostavno sada sve to finasijki ne mogu da podnesem.

    Hvala na odgovoru i naravno ako dopuštate postavio bi vam jos par pitanja u buducnosti.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Kompletan opis koji ste gore izneli ukazuje na to da ste sve radove izveli baš onako kako treba!

      Savetujem Vam AT od 1000lit., ako ga je ikako moguće smestiti u kotlarnicu.

      "Elektroniku sam već napravio prema vašoj šemi koja će kontolirati kotao." - bravo za ovaj detalj.
      Ovo je jedini način da ispravno kontrolišete kotao prilikom punjenja AT-a!
      NIKAKO ne zaboravite da pumpa u kotlovskom krugu MORA ima produženi rad od minimum 3 do 4 minuta nakon impulsa za gašenje gorionika-kotla. Više je nego potreban vremenski rele koji produžava rad pumpe u kotlovskom krugu, ali i koji nakon što se AT napuni toplom vodom od 78C pri dnu, POTPUNO ISKLJUČI PUMPU U KOTLOVSKOM KRUGU.
      Napominjem da elektronike proizvođača kotlova nižeg i srednjeg cenovnog ranga, NEMAJU OVU MOGUĆNOST!

      Možete da koristite 7766RD odnosno TEMPLOMIX 3 kao trokraki antikondenzacioni ventil između AT-a i kotla.

      Možete da koristite i trokrake mešne ventile CALIS-TS-RD za regulaciju polaznih vodova, ali lično nisam za to. Bolje je uzeti klasičan trokraki mešni ventil (recimo ESBE VRG 131), a koji bi kasnije mogao da se nadogradi sa motorom i nekim smart regulatorom.

      Nakon svega ovoga, sobni termostati ostaju da rade baš kao i sada, znači preko njih ćete i dalje kontrolisati pumpe u grejnim krugovima, a samim tim i temperature u grejnim prostorima, svaki posebno.
      Međutim kada imate AT onda bi valjalo da pumpe grejanja stalno rade, a da se na sobnom termostatu nikada ne dosegne zadata temperatura, odnosno da su radijatori konstantno mlaki. Ovakva izvedba nikada kod ukućana neće stvoriti subjektivni osećaj da im je hladno.

      Kada se steknu finansijski uslovi tek tada krenite u razmišljanje o kupovini full automatike.

      Избриши
  47. Izuzetan blog, naročito za laike poput mene i razumljivo napisan.
    Pre tri dana sam prešao na grejanje peletom. U pitanju je kotao Mareli Eco Star Auto 35kw i naravno, problem vremenskog perioda hladnih radijatora, prilikom dostizanja podešene zadate sobne temperature. Recimo, ugasi se kotao na 22C, padne na 21C, pali se, ali sve to traje nekih četrdesetak minuta, topli-hladni-topli radijatori. Ne očekujem da radijatori budu topli prilikom ovog procesa, ali barem mlaki.
    Savetovan sam da se ugradi bafer. Kotlarnica mi je ograničena sa prostorom i nisam siguran da bi bafer veličine 700l stao u nju. Pa bih vas zamolio za savet, koja je najmanja veličina bafera, koju bih ja morao da stavim. U pitanju su dve kuće, 300m2. Hvala na eventualnom odgovoru.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Buffer bi zaista bio super rešenje, ali kako rekoste nema mesta u kotlarnici ni za buffer od 700 lit.
      Za toliku površinu grejnog prostora, a prema snazi kotla savetovao bih da kupite buffer od 2000 lit., ali....
      Međutim iz ovog gore što ste napisali pretpostavljam da kotao radi na maksimalnoj temperaturi od 65C, da postoji jedna pumpa, a da na radijatorima termoglave regulišu temperaturu u grejnom prostoru. Sobni termostat isključuje kotao kada se dosegne zadata temperatura u grejnom prostoru, a pumpa nastavlja da radi dok se sva voda u celom sistemu ne rashladi, pa onda jovo nanovo.
      To tako danas rade "majstori" koji se ne mešaju mnogo u svoj posao. "Majstorima" starog kova najvažnije je da ne propuste epizodu neke turske serije, a o grejanju znaju onoliko koliko su naučili krajem sedamdesetih godina, a mlađi priučeni prodaju priču kako nešto znaju oko grejanja.
      Kod vas možda DONEKLE i može da se ukroti grejni sistem, u smislu da bude dužih perioda sa mlakim radijatorima sa kontrolom polazne temperature ka radijatorima ugradnjom mešnog ventila, relejne i smart automatike.
      Savetovao bih Vam da pročitate drugi tekst na mom blogu, kao i mnoštvo diskusija na ovu temu na forumima o grejanju.

      Избриши
    2. Hvala na odgovoru. Sada ide ono teže, pronaći dobrog majstora. Pozdrav...

      Избриши
  48. Hvala na savetu. Hteo bih da postavim jos jedno podpitanje i onda ostavljam mesta i drugim ljudima kojima je pomoc potrebna.

    Prema semi 1a u kotlovskom krugu se nalazi ucrtana i pumpa na povratu iz AT prema kotlu. Kotao koji imam ima integrisanu pumpu u sebi. Da li bi mi ta dodatna pumpa bila neophodna i pored ove integrisane kotlovske ili ne?

    Hvala

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Ne, ne, nikako Vam nije potrebna dodatna pumpa. Znači ta integrisana pumpa u Vašem kotlu je upravo ova pumpa koju vidite na šemi.
      Obratite pažnju da li posle integrisane pumpe na njenom potisu postoji opružni nepovratni ventil. Ako ga nema, onda isti ugradite na samom potisu iz kotla.

      Избриши
  49. Poštovani interesuje koliko mi treba at za grijanje. Grejna površina je 150 kvadrata i dva kombinovana bojišta po 80 litara. Jeli malo od hiljadu litara at.pozdrav

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Pitanje je nepotpuno, a u isto vreme očekujete egzaktan odgovor. Ako ste pažljivo čitali komentare-pitanja i moje odgovore, onda ste mogli da zaključite da nikada ne dajem savete po principu "da, kupite to i to, sa tim i tim karakteristikama, to je najbolje za vas".
      Nažalost ne ide to tako jednostavno.
      Kao prvo niste naveli koji kotao imate, ali bez obzira na to ja ću napisati ono što bih ja uradio za sebe u sličnoj situaciji.
      Ako kotao tek treba kupiti onda ne bih kupovao veći kotao od 20KW - više nego dovoljno. AT manje zapremine od 1000 lit. ne bih razmatrao, a ako finansije dozvoljavaju razmišljao bih od 1500 lit.
      Prevashodno bih vas posavetovao da se dobro potrudite u pronalaženju pravog majstora da radove izvede profesionalno, to je NAJVEĆI problem!

      Избриши
  50. Izvinjavam se zaboravio sam da navedem da koristim Kotao centrometal od 35 kilovata. Dvije godine ga koristim. Kotlarnica mi je 7 metara udaljena od kuce. Vazdušni vod. Veći sam dobro izolovo.stavio sam vunu u prečniku fi 200 mm i odložio sam aluminijumskim limomm. Prvo sam htio da odradim Kotao da se grejem na pelet. A pošto imamo nešto svoje sume odustao sam .pa sada sam zainteresovan za taj at. Ako bi uspio da reguliše tenperaturu. Jeli mi je nekada mi je prevrće u prostorijama. Lošim ugalj i drva. Ako bi uspio da budu akomulir tu toplotu iz bufera. A motora je teško naći kod nas . Ali bi se potrudio. Pozdrav i sve pohvale za vas gospodine

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Mešnim ventilima kontrolišete temperaturu prema radijatorima. Bez njih nema kontrole temperature.
      Molim vas da više puta pročitate tekst gore kako biste sve napisano usvojili. Pronađite PRAVOG majstora.
      Srećno!

      Избриши
  51. Postovani,

    Imam nekoliko pitanja i nedoumica, nadam se da mi možete pomoći.

    Naime, kupio sam nedavno kuću od 100 m2, unutrasnjost 80 m2 i komplet je renovirao. Stavio sam stiropor spolja 10- ku, zidovi su inače od pune cigle i debljine 33 cm, sa stiroporom izadje 43 cm. Ugradio sam podno grejanje na gas. Plafon je kara tavan. i spustio sam plafone na visinu 2,70 cm. Na kara tavanu je iznad trske i blata, tj. izmedju greda nalivena neka masa od cementa pomesanog sa nečim u visini od oko 15 cm.Počeo sam da se grejem pre mesec dana alii nisam nesto zadovoljan računima. Inače, kotao je na gas, kondenzacioni, "Remeha".
    Na proleće radim novi krov i tada planiram da dodatno izolujem kara tavan, recite mi sta je najbolje resenje, da stavim preko njega 10 ili 20 cm mineralne vune i preko toga najlon? Kada sam kupio kuću, inžinjer preko koga sam morao da apliciram na priključak za gas mi je rekao da su ti kara tavani baš topli i da ako je izmedju greda izliven taj cement, nema potrebe da stavljam mineralnu vunu od gore.Kada sam spustao plafon u kući, neko mi je sugerisao da izmedju kara tavana i rigipsa ubacim mineralnu vunu, dok su drugi govoriili da je veći efekat ako se ona nalazi na kara tavanu.

    Da li mi mozete reći jos neke savete za najefikasniju izolaciju kara tavana, da ne rasipam energiju. Pretpostavljam da kod podnog grejanja a i kod drugih vidova, največi deo toplote odlazi gore, jel tako? Što se tiče temperature podnog grejanja na termostatu, meni su podesili da bude dnevna 23 stepena a noćna 20, ja sam tu nesto menjao i kombinovao, na kraju sam stavio da dnevna bude 22,6 a noćnu sam ostavio na 20. Voda u kotlu je 45 stepeni. Juče sam namestio da mi noćni rezim od 20 stepeni bude od 21 h uveče do 12 h sutradan, posto smo svi celo pre podne na poslu a deca u vrtiću, tek u 14.30 dolazimo kući, i da se u 12 h pali dnevni rezim od 22,6 stepeni. Ne znam samo da se ne ishladi mnogo kuća ako je 16 sati na rezimu od 20 stepeni? Inače, danas je npr. jutros u 10 h temperatura na terostatu dostigla zadatu 22,6 stepeni i evo do sada, 19 je sati, stoji na toj temperaturi, odrzava se ta temperatura, u kući je toplo, samo su malo pločice hladnije.

    Hvala puno unapred i srdačan pozdrav

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Na pitanje o izolaciji nažalost ne mogu da dam adekvatan odgovor jer nemem iskustva na tom polju. A to da najveći deo toplotne energije odlazi preko plafona je tačno. Topao vazduh ide gore i ako na polafonu-tavanu nema dobre izolacije problem je tu.
      U drugom pitanju ste sve ispisali osim jednog najvažnijeg: Koju temperaturu vode puštate ka podnom grejanju?
      Podno grejanje je jako inertno (tromo), pa se u tom slučaju savetuje da se isto upali na početku grejne sezone i da se ugasi na kraju iste, a da se temperatura vode ka podnom grejanju kontroliše smart regulatorom koji prema spoljnoj temperaturi pušta određenu temperaturu vode ka podnom grejanju, a samim tim se i kontroliše temperatura grejanja u prostorijama. Sobni termostat za kontrolu podnog grejanja nikako nije dobra opcija!
      Moj savet bi bio da prema podnom grejanju puštate konstantnu temperaturu vode u dijapazonu od 28C do 38C(max.) u zavisnosti od spoljne temperature i da isto nikada ne gasite. Manje ćete potrošiti energenta nego li sada sa ovom postavkom uključi-isključi.

      Избриши
  52. Za površinu od oko 600 m2 i oko 1700 m3 koje snage kotao na pelet bi bio potreban zgrada je bez izolacije zid od cigle debljine 50 cm

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Ne možete da očekujete precizan odgovor na ovo pitanje koje sadrži samo paušalne podatke. Kompleksan je put kako bi se došlo do pravog odgovora.
      Savetujem vam da pročitate temu na linku ispod:

      http://www.samsvojmajstor.com/portal/forums/gradjevinarstvo/instalacije-grejanja-i-klimatizacije/proracun-toplotnih-gubitaka-prostorija-p

      Избриши
  53. Poštovani, slijepo sam slijedio gore sve napisano.
    Ali jednostavno ne mogu da kupim lokalno vaše preporuke za mješne ventile.

    Ono što mo je dostupno jeste IVAR 501550 i LK 804 u verzij od 1"

    Je li pametno onda da kupim gore navedene ventile i za kotlovski i za radijatorske krugove i na kraju ih nakndno nadogradim seltron motorima i full automatikom. To mi je krajnji cilj.
    Termostatakih ventila niti od ESBA niti od Herza kod mene lokalno nema.

    Hvala unaprijed na odgovoru

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Nikada ne smete ništa slepo slediti....
      U više navrata gore u tekstu napominjem kako je izbor elemenata ipak na vama samima.
      IVAR 501550 je odličan trokraki mešni ventil i preporučujem vam da uzmete baš njega kako za kotlovski, tako i za grejni krug.
      Imajte na umu da je u tom slučaju (šema veze pod rednim brojem 2) SELTRON PROMATIC automatika u kotlovskom krugu obavezna!
      Srećno!

      Избриши
    2. Poštovani, zelim vam zdravljem i srecom ispunjenu novu godinu.
      I ako dozvolite opet bi naveo i pitao vas par stvari.
      Osnovni sistem prema semi broj dva sam vec izradio, kada sam napisao ,,slijepo slijedio,, htio sam da kazem da sam onako kako vi kazete vasu semu koristio kao axiom. Jedan od razloga je da sam sistem izradio samostalno sa pomoci prijatelja koji je instalater instalacija za vodu. Jednostavno nisam mogao da nadem servisra centralnog grijanja koji bi htio da se upusti u citavu pricu. A iz razloga sto sam eletronicar ostatk automatike nije bio problem.
      Takode volio bi da postoji mogucnost uploada slike da vidite kako sam to sve slozio. Mislim da bi bili prijatno iznenađeni kako je to sve urađeno od prostora i raspored u kotlani pa sve do samog sistema.
      E sad pitanja, koristio sam IVAR 501550 u sve tri pozicije, jer imam dva radijatorska kruga i jedan taj kotlovski.
      E sada jednostavno kao sto sam naveo nemam novca za automatiku, to hocu naknadno da ugradim nadam se do iduce zime. Pa prema tome da li je moguce sistem po semi broj 2 koristiti bez Seltron promatic ACC30 motorica bar za sada na mjescnom vetnilu izmedu kotla i AT.a Jednostavno ne mogu da nađem njega niti ACC40 u ponudi ovdje u Bosni, nova godina je i nema jednostavno uvoza. Dobio sam obećanje par njih da će biti do kraja januara na stanju ponovo, ali za sad moram pusiti sistem u pogon bez njega. Znači je li moguce taj Ivar u kotlovskom krugu nastimati ručno i kao ne optimalno rješenje korisiti dok ne nabavim taj promatic.
      Taj kotlovski sistem se sastoji od TermoFlux.a 25kW i 500L tessy buffer tanka ( veći nije mogao u kotlanu).
      Takođe molim vas koju logiku bi trebalo upotrjebiti kada se podesavaju za sada ručno mjesni ventili prema radijatorskim krugovima.
      Hocu jos da vas pitam , koristio sam dva IMIT TC2 uornski termostat za Tg i Td ozicenje je urađeno prema vasoj semi za releyom za paljenje kotla i nadogradom vremenskog ali mislim da nece biti potrebe da ga koristim jer pec sama drzi pumpu jos 5 min upaljenu nakon gasenje gorionika, ali o tom po tom.
      Sta mislite je li TC2 od IMITa sasvim ok.
      Hvala vam na svemu

      Избриши
    3. Sreću i ZDRAVLJE želim i ja vama i da se što pre vratimo normalnom životu!
      Odavno razmišljam da ovaj moj blog ima i stranicu koja bi se zvala REFERENCE, a na kojoj bih kačio fotografije zadovoljnih sledbenika ovog bloga. Pošaljite mi fotografije na moju e-mail adresu, a ja ću ih objaviti.
      Kada sam vam prvi put odgovorio već sam vam dao do znanja je je automatika u kotlovskom krugu OBAVEZNA (Seltron motorić i Seltron Promatic SCC30 ili SCC40 ili samo ACC30 ili ACC40 jer oni u sebi već imaju integrisani motorić) Znači kotlovski krug NE MOŽE da radi bez automatike ukoliko ste izabrali šemu pod rednim brojem 2 sa običnim trokrakim ventilom. Dok ne stigne automatika moraćete da dežurate u kotlarnici prilikom svakog punjenja AT-a tako što ćete ručno okretati trokraki mešni ventil, pazeći da u povratu ka kotlu ne odlazi niža temperatura vode od 60C. Ovo je jako mučno raditi.
      Logika za polazni vod je takva da postavite mešne ventile da prema radijatorima ide nekih 38C do 42C konstantno, a da sobni termostati isključuju pumpe u svojim grejnim krugovima.
      Fantastičan ste izbor napravili sa IMIT TC2 uronskim termostatima. Odlično rešenje!
      Da li ste vi sigurni da Termoflux kotao isključi pumpu u kotlovskom krugu posle nekog vremena kada diferencijalni sklop isključi gorionik onda kada je AT pun, tj. kada je na Td 78C? Nisam siguran da elektronika Termofluxa ima ovu mogućnost.

      Избриши
    4. Molim vas na koju e.mail adresu tačno zelite da vam posaljem slike, da date vas sud o svemu sto sam uradio.
      Sam sistem sam zavrsio prije par dana i pustio sam ga u pogon. Naravno imam jos par detalja tipa izolacija za cijevi i jos nekih podesavanja za pec.
      Sve u svemu to radi sve za sada ok, nema gubitaka vode. Difrencijalni sklop radi sasvim ok, i ono sto je bio cilj radionicu/garazu udaljenu 27 metara od kotla i AT.a grijem sasvim pristojno.
      Jedini problem koji imam jeste da nekako moj kotao na punoj snazi dosta sporo grije taj AT od 500 litara.
      Hidrauličnu vezu sam uradio izmedu kotla i AT,a po semi broj jedan, sa Herz trokrakim 1" mjesnim ventilom sa termostatom od 60 stepeni. Imam i jedan Ivar od 1" u rezervi ali nisam mogao da nadem i kupim seltron za njega.
      Pumpa u kotlovskom krugu je HSE 25-60 i odma direkt na njoj je Herz VP637 kao nepovratni ventil.
      Čitava kotlovska veza je vrlo kratka reda 80 do 90 cm nju sam vec izolovao.
      Sve to radi ok samo treba i 3,5 sata da se napuni AT i potrosi se dosta peleta za taj proces.
      Pec sam uspio nekako prema svojoj logici kroz servisni meni podesiti da lijepo sagorjeva pelet, zvao sam i par servisera da to oni odrade ali nazalost to je sve poprilicno jadno znanje. Ili ja nisam naisao na pravog pismenog servisera termo flux.a.

      Temperaturu At,a koju ste vi naveli ne mogu lagano da postignem dole 78 stepeni gore nekih 40 do 50 stepni.
      Maximalno sto mogu da to sve radi iole stabilno jeste 74 stepena dole i gore da pali na nekih 50 stepni.

      Imam osjecaj da sam nesto pogresno uradio, experimentisao sam i sa brzinama pumpe ali opet tu nesto mislim nije ok. Da li sam mjesni vetnil ili pak nepovratni smanjuju protok.

      Volio bi da vam posaljem slike, mada cu i radi sire zajednice objaviti sve sto sam uradio na forumu samo gradnja.
      Pa da vidite sta sam mozda pogresno uradio, ili je pak sve sasvim ok.

      Hvala unaprijed na odgovoru

      Избриши
    5. Pošaljite mi fotografije na sledeću e-mail adresu: stsrdjan@yahoo.com
      Kada budem pogledao fotografije komentar ću ostaviti ovde.

      Избриши
  54. Poštovani Srđane. Sve čestitke za blog. Ovih dana povezujem bafer na pelet sistem Centrometal od 25 kw. Recite mi da li je moguće ostaviti pumpu prema radijatorima koja je trenutno na povratnom vodu ili mora da se prebaci na potisni vod. Naravno, ugrađujem i trokraki termostatski ventil sa termo glavom kako bi imao približno željenu temperaturu u radijatorima od 40 stepeni. Hvala unapred.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Zahvaljujem na čestitkama!
      Možete da odradite kako ste naumili, biće to ok, mada struka nalaže da pumpa grejanja uvek ide na potisni vod.

      Избриши
  55. Poštovani,

    U fazi sam nabavljanja materijala i opreme za kotlarnicu koja bi bila odrađena po Vašem primeru br.2.
    Možete li mi reći da li se u Srbiji negde može poručiti-kupiti uređaj "Seltron Promatic SCC30" ?
    P.S. Za sada sam našao da se prodaje u Hrvatskoj (odakle bih mogao da nabavim ali nemaju na stanju), i u Sloveniji (odakle mi nije izvodljiva nabavka)...

    Hvala unapred!!!

    ОдговориИзбриши
  56. Poštovani Srđane, tekst u blogu je odličan.
    Imam dva pitanja, ne zamerite ako kao laik pitam gluposti :)
    1. Kuću (vikendicu na Zlatiboru) sa oko 90 grejnih kvadrata, solidno izolovanu, grejem kotlom na drva koji ima deklarisanu snagu 10 kw. Ovo mi je prva sezona, kotao super radi i (za mene iznenađujuće) sasvim je dovoljne snage. Međutim kada se kuća zagreje, javlja se problem viška energije koji bih da rešim ugradnjom bafera, a ne "gušenjem" kotla. Da li ću pogrešiti ako bafer bude 1000 l, obzirom na deklarisanu snagu kotla?
    2. Da li je moguće gornji izmenjivač toplote na baferu povezati direktno na sanitarnu vodu? Radi li se to uopšte? Ako se ne radi, kako drugačije koristiti toplotu u baferu za grejanje sanitarne vode? (ovo pitanje je verovatno glupost, ne zamerite)
    Svako dobro,
    Jugoslav Starčević

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Poštovani,

      Evo odgovora na Vaša dva pitanja:

      1. Nećete pogrešiti sa kapacitetom buffera od 1000 litara. Kotlu će biti potrebno više vremena da ugreje toliku količinu vode, ali će zato imati i duže intervale mirovanja dok se tolika količina vode ne potroši za grejanje. Kod ovakve postavke može da se desi da kotao ložite svaki drugi dan, a u prelaznom periodu možda i svaki treći dan.

      2. Efikasnost povezivanja kako ste naveli je jako loša i nije preporučljivo da takvu postavku napravite. Kupite buffer bez izmenjivača. Bojler sanitarne vode kupite sa izmenjivačem i kompletnu sekundarnu grejnu petlju povežite prema poslednjoj šemi gore u tekstu. Pretpostavljam da vidite kako je bojler sanitarne vode povezan skroz desno.

      Pozdrav!

      Избриши
    2. Hvala puno na odgovoru. To da bafer bude sa izmenjivačima je pre svega zbog kasnijeg eventualnog povezivanja na solarne panele. To mi se kao ideja veoma sviđa, mada naravno nemam iskustva sa tim.
      Svako dobro

      Избриши
    3. Ukoliko kasnije imate nameru da nakačite solarne panele na izmenjivač u bufferu, onda gledajte da kupite buffer sa izmenjivačem u njegovom donjem delu.

      Избриши
    4. Da, to znam, pretpostavljam zbog boljeg iskorišćenja... solarni kolektori su mi vrlo interesantni, obzirom na položaj kuće (vrh brda i otvorenost ka jugu). Ali naravno, sve to nije lako isfinansirati, pa će morati da bude u etapama, zato pokušavam da ono što mogu sada da uradim bude otvoreno za kasniju nadogradnju.
      Hvala još jednom

      Избриши
  57. Pozdrav srdjane, hteo bih da uradim grejanje el kotlom(ekopan nis 24kw) sa baferom. Imam 54m2(dnevna 26m2, kuhinja 20m2, hodnik 5m2, wc 3m2). Kuca zidana blokom pa malterisana pa stiropor trojka, svuda je PVC stolarija sem u dnevnoj de je kvalitetna drvena(planirao sam pre grejanja da polepim stiropor peticu po plafonu). E ovako planirao sam da razdvojim brojilo tako da za kotao imam posebno brojilo zbog potrosnje, moje pitanje koliko litara bafer mi je potreban da bi se grejao od nekih 8 ujutru do 10 uvece i na koliko kw bi radio kotao I koliko vremena tokom jeftine struje da bi zagrejao taj bafer? Da napomenem racunao Sam oko 60 rebara alu radijatora za ovu kvadraturu ako gresim ispravi me.
    Hvala unapred I veliki pozdrav!

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Milane,
      Pre svega da se izvinim što kasnim sa odgovorom na vaše pitanje, izgleda da sam ga prevideo.
      Iskren da budem ne bih se upuštao u bilo kakve proračune ovako na neviđeno. Međutim moj lični stav je ne manji AT od 1000 litara.
      Sa elektrokotlom od 24KW AT od 1000 litara zagrejaće se za 4h.

      Избриши
  58. Dali na at moze da se priključi kotao na drva i Jos jedan kotao na struju

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Naravno da može!
      Potisnu i povratnu cev kotla na struju povežite na AT opozitno ili pod uglom od 100° u odnosu na mesta gde su na AT povezane potisna i povratna cev kotla na drva.

      Избриши
  59. Postovanje Srdjane, imam molbu ako bi ste hteli da mi pomognete oko par nedoumica. Imam tek izgradjenu kucu od 86m2 bruto odnosno 68m2 neto. Kuca je izolovana sa 10cm stiropora na zidovima,cokla izolovana sa 5cm stiropora,nema ploce vec spusteni plafon sa parnom branom i staklenom vunom minimum15-20cm.Krov je podascan. Stolarija petokomorna pvc.Na podovima su postavljene sistemske ploce za podno grejanje od 2cm.To je sto se izolacije tice,elem da pocnem sa mukom.Po kuci je odradjeno podno grejanje I planiran je elektro kotao od 9kw koji u sebi sadrzi pumpu I ekspanzionu posudu.Posto nemamo uslove za kotlarnicu on je planiran da se postavi u dnevnoj sobi.Prvo pitanje je: da li bi ovaj sistem dobro funkcionisao u ovim uslovima I koja bi potrosnja bila? Drugo pitanje je:postavio bi bafer ali bi morao da ga izmestim napolju gde bi mu napravio neki sanduk i dodatno ga izolirao I zastitio. Problem je sto bi on od kotla bio udaljen 6-7METARA.DA LI BI OVO PILO VODU,MOZE LI SE BAFER PUNITI U TIM USLOVIMA I IMATI VAJDE OD NJEGA. VELIKI POZDRAV I HVALA UNAPRED.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Može da funkcioniše sve tako kako ste zamislili, međutim ozbiljno bi se trebalo pozabaviti izolacijom cevi i samog AT-a. Izolacija mora da bude vrhunska i više nego dobro osmišljena i odrađena.

      Избриши
  60. Pozdrav srdjane imao bih pitanje ,imam kaljevu pec sa spiralnim cevima fi32 unutra nekih 50cm visine i grejem dve etaze sa ukupno 90 rebara (600 visine) na spratu je grejanje podno radijatorsko gde iz radelnika idu 3 kruga i radijatori su povezani na podno idu usponski ventili iz poda ,grejao sam se na pelet ali bezuspesno mnogo je trosilo ,ima dosta krivina i mozda je malo opterecenje veliko e sada sam kupio kaljevu pec i nju bih povezao sa postojecim cevima .
    Na povratu ek.posuda a pumpa sa bajpasom na potisnom vodu ,majstor koji je radio grejanje mi je stavio balansni ventil na vetikali za sprat koji sam planirao da izbacim .Sta vi savetujete da li da se doda jos jedna pumpa u radijatorskom krugu ili ne i da li je sema dobra ?Hvala

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Pre svega ne može se miksovati na istoj vertikali-razdelniku krug za podno grejanje sa krugom za radijatorsko grejanje!
      Ovako kako ste opisali postojeće stanje prevashodno je potrebno odraditi separatisanje grejnih krugova na podni i radijatorski krug, te da svaki grejni krug ima svoju pumpu i svoj trokraki mešni ventil. U kotlarnici grejne krugove separatisati u odnosu na kotlovski krug adekvatnom hidrauličnom skretnicom, a pumpa koja je sada u sistemu ostaje u kotlovskom krugu. Znači potrebno je da u grejnom sistemu ukupno imate 3 pumpe, dva trokraka mešna ventila (od kojih jedan termostatski za podno grejanje) i hidrauličnu skretnicu.
      Uvođenje grejanja je strateško pitanje svakog domaćinstva i potrebno je da u startu sve odradite po pravilima struke. Naravno da sve to košta, ali prepravke sa izgubljenim živcima i smrzavanje uz bespotrebno sagoreli energent koštaće mnogo više! Nadam se da me razumete?

      Избриши
  61. Poštovanje Srdjane.Htio bih da pitam da li bi isoravno radilo grijanje ako bih na pločasti radijator spojio gusani radijator u istoj prostoriji a to bih uradio jer isti slabo zagrijava prostoriju ali ima termo glavu pa da ista regulise rad oba radijatora.Hvala.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Prevashodno treba sagledati zašto postojeći panelni radijator ne može da zagreje prostoriju u kojoj se nalazi. Čemu termoglava na tom radijatoru ako ne može da zagreje prostoriju? To što ste zamuislili da uradite je OK, mada retko ko se odluči na takav korak.
      Najbolje je proračunati toplotne gubitke te prostorije i prema dobijenim rezultatima odrediti veličinu radijatora i temperaturu vode u njemu.

      Избриши
  62. Taj panelni radijator je u spavacoj sobi ali se u jednom ćošku stvara malo vlage na podu i malo na zidu i mali radijator od 7 rebara bi to trebalo da isuši.Inače hvala na odgovoru i blog je odlican i dosta mi je pomogao kod spajanja AT-a..poz

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Čim se stvara vlaga-kondenz znači da je izolacija te sobe jako loša ili je loša baš na tom mestu gde se javlja. Pojačavanjem temperature u toj sobi dodavanjem grejnih tela dolaziće da još većeg kondenza s obzirom na veću temperaturnu razliku između tog zida i unutrašnje temperature vazduha. Sigurno neće doći do isušivanja. Bolje novac uložite u poboljšanje izolacije.

      Избриши
  63. Аутор је уклонио коментар.

    ОдговориИзбриши
  64. Поштовање Срђане, Неизмерно хвала на овом блогу. Имам једно питање везано за АТ са унутрашњим сепаратором. Наиме, не успева ми да пронађем уопште такав АТ на нашем тржишту па да ли Ви имате савет како бих могао да то урадим? Унапред хвала
    Милан

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Uvoznik i distributer takvih buffer-a ja VALDOM.
      https://valdom.rs/kategorija/grejanje-i-oprema/?pwb-brand-filter=austria-email

      Избриши
  65. Postovani gospodine.lajk sam za ovu temu. Imam centralno grijanje na 2 etaze. Kotaoje na drvai ugalj. Majstor koji je radio instalaciju nije stavio mesti cetvrokraki ventil. A u pust u pise da treba da se stavi. A majstor mi reko kao da je to za drugi sistem grijanja. Kotao mije posle sezone lada sam lozio stvarala se smola. I nekada mi budu previse topli radijatori. Ja razmisljam da stavim taj ventil sa motorom ako bi sta vredilo..

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Ako bi šta vredelo?!?! Znači vi i pored svega što ste pročitali ovde na blogu ili na forumima, uz majstora koji ne zna ni uputstvo da pročita sumnjate. Zatečen sam.
      Stavite taj četvorokraki ventil čim pre, ali u tom slučaju OBAVEZNO stavite i dve pumpe. Kotao koji ložite drvima i ugljem MORA da radi u dijapazonu od 72C do 86C. Povratna cev ka kotlu mora da bude sa temperaturom od 65C i više! Ka radijatorima puštajte max. 47C, a samo po potrebi i više. Kada se ove temperature zadovolje kotao će biti srećan, potrošnja energenta biće smanjena, a sva smola će nestati.

      Избриши
  66. Poštovani Srđane ,molio bih vas za savjet ,dobio sam toplotnu pumpu vazduh -voda marke siemens neki stari model koji je bio u radu snage 14 kw ,koji je vaš prijedlog za povezivanje na akumulator toplote sa njegovog izmjenjivača pošto je bio priključen direktno na radijatore nekad i koristio je automatiku od običnog klima uređaja ,vidim ova rješenja ali sve su sa kotlovima na čvrsto gorivo imate li neki prijedlog za mene za hidraulično povezivanje ,hvala

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Toplotnu pumpu povežite na akumulator toplote identično kao na šemi 1. a) u tekstu, ali bez termostatskog trokrakog ventila ESBE VTC512.

      Избриши
    2. jasno mi je to , ostaje li nepovratni ventil u sklopu kotla gdje je pumpa integrisna i ako je šema radijatorskog kruga ista kako da kontrolišem trokraki ventil u smislu koliko da bude otvoren i kada ,hvala

      Избриши
    3. Nepovratni ventil sa šeme takođe treba ukloniti zajedno sa termostratskim trokrakim ventilom ESBE VTC512.
      Kontrola trokrakog ili četvorokrakog mešnog ventila ka potrošačima objašnjena je na ovom blogu detaljno, a mojih postova na ovu temu na forumima ima pregršt.

      Избриши
  67. Postovani,koristim bafer od 1000LVec 2 sezone,kotao 37kv alfin grande,izolacija je odlicna sve je u garazi tip top jedan do drugog sve je to ok,greje se nekih 200 kv kuće,instalaciju mi je radio neki kao "mjstor"iz Leskovca covek nepozzdan bas bas ,plus ne mogu da ga dobijem godinu ipo dana,nebitno trosim previse peleta 9,10tone mislim da je za toliki bafer i sve PREVISE iskreno,ne znam do cega je dal non stop kotao greje tu vodu u baferu i na svakih pola sata a trebalo bi da struji voda bar sat vremena vruca...brzo se pali kotao non stop dogreva vodu zato mozda velila potrosnja ili zbog velicene to jest kolicine vode u baferu od 1000L mozda manji bi bio bolji bafer,nisam pametan ovde kod nas u Vranju nema nijednog majstora za bafer...ili pak losa instalacija majstora od te tri stvari ja sumnjam mozda gresim,voleo bih da mi date neki odgovor,savet hvala puno unapred

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Šta znači izolacija je odlična? Opišite.
      Sve je "tip top"? Može to sve da bude lepo posloženo na oko, ali da li je to urađeno prema šemama na blogu, odnosno po svim pravilima struke, to je pitanje?
      Buffer od 1000 litara je dobar izbor (nikako ne treba manji, već veći). U veličini buffera ne leži Vaš problem. Problem leži u intervalima punjenja buffera, a sigurno znog toga što nema diferencijalnog termostata koji kontroliše njegovo punjenje, kao i nepostojanje kontrole rada pumpi. Sve ove moje pretpostavke gradim na opisu koji ste izneli. To tako kako ste opisali ne radi kako treba!
      Skoro sam siguran da "majstor" nije uradio svoj posao kako treba jer NE ZNA!
      Ukoliko je izolacija odlična kako navodite, a da sve bude odrađeno po pravilima struke, Vi ne bi smeli da trošite više od 5 paleta peleta za jednu ozbiljno hladnu grejnu sezonu.

      Избриши
    2. Izvinite sto kasnim sa odgovorom,vi ste 100% u pravu sve sto ste ovo rekli ali ja i dalje nemam pravog coveka ovde kod nas u vranju da mi to sredi vrliku muku mucim sa potrosnjom peleta 9.5 TONE previse,za izolaciju sam mislio na bafer da ima odlicnu izolaviju i to da jeste na oko sve tip top skockano ali NESTO NE VALJA,trecu sezonu ga koristim i isto trosi,koga bi mogao da kontaktirfm fobrog majstora da to pogleda ja mogu i slike kotla i bafera da vam posaljem kad bi mi pomogli bas bas bih vam zahvalio...izolacija na kucu nema da vas ne bunim mislio sam izolacija na baferu i u garazi sve je stvarno lepo uradjeno...ali opet prevse je 9.5 tone...kotao se pali na svakih pola sata da dogreva tu vodu u baferu ne bi trebalo tako brzo da non stop pali kotao,majstor taj neki iz leskovca reko tad na ovo prelazno vreme jesenje i 3 dana moze da greje ovo sa vrlo malu potrosnju ali nije tako ja sad sipem 3 dzaka pelet i potrosi sve non stop pali greje vofu u baferu..

      Избриши
    3. Javite mi se porukom na moju e-mail adresu, možda i nađemo nekoga da zna da radi u Vranju.

      Избриши
  68. Poštovani, koliki bafer bi mi trebao za kuću od 130 kvadrata. Greje se trenutno sa kotlom na pelet od 23 kw. I ako može gruba procena cene ugradnje. Znam da nije realno i lako proceniti ali znači i okvirno 400e gore dole.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Već sam gore u odgovorima više puta objasnio da kapacitet buffera zavisi od niza faktora i da to nije moguće precizno izračunati. Lično ne bih kupovao buffer ispod 1000 litara da sam na vašem mestu. Za cenu ugradnje se ne bih toliko brinuo, već bih se brinuo kako da nađem pravog majstora, pa koliko god da košta, nek košta.

      Избриши
  69. Verovatno slicno pitanje kao i mnogi drugi. 300m2 dva nivoa, drveni prozori sa vakumskim staklom, velike prostorije.
    1--Osnovno grejanje/hladjenje sa 5 Fujitsu invertera, poneki CINI grejac.
    2--Dodatni (stari) sistem sa gusanim radijatorima i malim kotlom snage 18kw. Problem- u najhladnijim mesecima poprilicno se smrzavamo sa klimama, pa ukljucimo elektricno grejanja. Racuni za Dec, Jan, Feb. idu do 90000. Da li je buffer plus jaci kotao dobro resenje za cetiri hladna meseca. Pozdrav. Hvala.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Možda buffer od 1500 litara da ubacite u kotlarnicu i da iskoristite postojeći elektrokotao od 18KW. Potrebno je oko 8h da se napuni buffer od 1500 litara sa tim elektrokotlom. Znači iskoristili biste 7h punjenja po jeftinoj tarifi preko noći, a preko dana se grejete iz akumulacije tople vode u bufferu. Međutim kada budu baš hladni dani akumulacija od 1500 litara neće biti dovoljna za celodnevno grejanje, jer po vašem opisu nisam baš siguran da imate dobru izolaciju. S druge strane bojim se i da nemate dovoljan broj radijatora (grejnih tela) za toliku kvadraturu sa velikim prostorijama. Prvenstveno bi valjalo da vam neko odradi proračun toplotnih gubitaka vašeg objekta koji grejete, te da na osnovu toga vidite da li snaga postojećih radijatora zadovoljava da se njima greje celokupan prostor ili je potrebno još rebara.

      Избриши
  70. Poštovani,interesuje me kolika je potrebna snaga kotla na pelet za grejanje moje kuće. Prizemlje je grejane površine 85 kvadrata,zidovi izolovani stiroporom 5 cm,na plafonu stiropor 2 cm,visina 2,65 m. Na spratu je za sada 45 kvadrata grejane površine,visina 2,4 m , na podu stiropor 3 cm,a na plafonu 2 cm. Sprat je "po sredini" kuće,levo i desno su kosine(visina nadzida 1,2 m),a zidovi na spratu nisu izolovani. Spoljašnje dimenzije kuće su 13x9 metara. Radijatori koji su instalirani su panelni,ukupne snage 32 kW,verovatno su predimenzionisani. Da li bi Biomegal od 25 kW bio dovoljan? Da li bih tim kotlom mogao da kasnije grejem i deo pod kosinama,naravno,izolovao bi ih. Trenutno koristim kotao viadrus sa 6 članaka,nameravam da ugradim kotao na pelet,a da zadržim i ovaj sistem sa kotlom na čvrsto gorivo,koji bi koristio u prelaznom periodu kada su temperature iznad nule

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Jako je nezahvalno odgovoriti na Vaše pitanje, a da nemate proračun toplotnih gubitaka Vašeg objekta. Onako paušalno s moje strane, a prema Vašem opisu, kotao od 20KW je i više nego dovoljan.

      Избриши
    2. Hvala Vam na odgovoru. U međuvremenu sam kupio Biomegal od 25 kW,bez pumpe ,dakle,nije kompakt varijanta. Pregledao sam forume,i na njima ima dosta Vaših hidrauličnih šema za vezivanje dva kotla u sistem,i na pelet i na čvrsto gorivo. Kako vidim,pumpa na kotlu za pelet se stavlja na povratnom vodu, Pumpa na kotlu na čvrsto gorivo mi je na potisnom vodu,i do sada je to funkcionisalo ok. E sad,imam neduumicu: pumpom na kotlu na pelet upravlja elektronika kotla,dakle,uključuje se i isključuje na zadatu temperaturu.Kako postaviti četvorokraki mešni ventil? Kako napraviti hidrauličnu instalaciju koja omogućava rad i jednog i drugog kotla,u zavisnosti da li koristim drva ili pelet? Da li može jedna ista pumpam u kotlovskom krugu za oba kotla,s obzirom da kao što rekoh,pumpom kod kotla na pelet upravlja sam kotao. Znam da imate puno obaveza,ali Vas molim,kada dobijete vremena,da mi preporučite šemu,onako,osnovnu,a kasnije bih isao na automatizaciju,kada se steknu finansijski uslovi

      Избриши
    3. Mišljenje da elektronika kotla treba da kontroliše pumpu u kotlovskom krugu je neispravno. Tamo gde sam nekome savetovao da pumpa u kotlovskom krugu ostane vezana preko elektronike kotla je zbog nepostojanja mogućnosti da nekom objasnim u “sitna crevca” da to tako nije baš najsrećnije rešenje.

      Uvek insistiram na separaciji kotlovskog kruga i grejnog kruga HIDRAULIČNOM SKRETNICOM, a to automatski znači i minimum DVE PUMPE u grejnom sistemu sa jednim grejnim krugom.
      Negde na forumu SSM objašnjavao sam da elektronika kotla treba da kontroliše pumpu u GREJNOM krugu, a ne u kotlovskom krugu.
      Proizvođači kotlova na pelet integrisanu pumpu unutar kotla tretiraju kao pumpu grejanja, a ne kao kotlovsku pumpu i taj momenat pravi totalnu pometnju majstorima kod pravilnog izvođenja hidraulične postavke kao i relejne automatike grejnog sistema.

      Znači kod integrisanih kotlova na pelet, a kod kojih je pumpa unutar kotla vezana na elektroniku istog, treba je raskačiti i na to mesto vezati pumpu u grejnom krugu. Kotlovska pumpa treba da se uključije istog trenutka kada se uključi i gorionik, a isključuje se cca 4 minuta nakon isključenja gorionika. Ovo se postiže relejnom automatikom i u vezi toga ima više izvedbi koje su preporučljive, ali to retko ko od majstora zna da izvede. Sve ovo važi i za kotlove kod kojih je kotlovska pumpa izvan kotla kao kod Vas.

      Preporuka: I kod kotlova na pelet i kod kotlova na čvrsto gorivo kotlovska pumpa stavlja se na povratni vod. Na taj isti povratni vod prema svakom kotlu ugradite i TERMOMETAR, a kojeg “majstorčine” nikada ne stavljaju, a pritom se na tom termometru prati najvažnija temperatura u grejnom sistemu - temperature povrata, a koja ne sme da bude ispod 65C.
      Temperaturni režim kotlova treba da bude od 72C do 86C. To znači da u podešavanjima kod kotla na pelet podesite da njegova maksimalna temperatura bude 80C.
      Kod kotlova na čvrsto gorivo pumpa u kotlovskom krugu treba da radi non-stop, osim tokom noći ako se ne loži.

      Ukoliko spajate oba kotla moguće je napraviti hidrauličnu izvedbu u kombinaciji sa ventilima, sa jednom pumpom u kotlovskom krugu, a koja je dovoljna za oba kotla.

      Hidrauličnu šemu sa trokrakim termostatskim ventilom u kotlovskom krugu za zaštitu kotlova, HS, kao i trokrakim mešnim ventilom za regulaciju tople vode ka potrošačima, a koju sam preporučio davno na forumu, možete naći ovde:

      http://www.samsvojmajstor.com/portal/forums/gradjevinarstvo/instalacije-grejanja-i-klimatizacije/ugradnja-mjesajuceg-ventila?page=13#comment-445487

      Избриши
  71. Hvala Vam najlepše na brzom i temeljnom odgovoru. Poslušaću Vaše savete.Svako dobro Vam želim.

    ОдговориИзбриши
  72. Izvinite,imam još par pitanja. Na šemi koju Ste mi dali postoje dva ekspanziona suda. Da li su oba neophodna? Kazali Ste da pumpa u kotlovskom krugu kotla na čvrsto gorivo treba non stop da radi. Da li može da radi non stop i kad koristim kotao na pelet,nisam siguran da mogu naći majstora koji će ugraditi relejnu automatiku koja bi upravljala pumpom,a koju Ste mi spomenuli u odgovoru. I poslednje pitanje,da li je bolje da ugradim četvorokraki mešni ventil,tj da li je to izvodljivo u mom slučaju,a ako jeste,da li mi možete preporučiti hidrauličnu šemu za taj slučaj. Unapred zahvalan i izvinite što vas smaram.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Može da bude i jedna ekspanziona posuda priključena na povratni vod pre ovih ventila za izbor kotla pelet/čvrsto.

      Nije dobro da pumpa u kotlovskom krugu radi non-stop kada je u upotrebi kotao na pelet. To dovodi do veće potrošnje peleta.

      Da pronađete dobrog majstora nek vam je sam Bog u pomoći.

      Nije bolje da ugradite četvorokraki mešni ventil jer on skoro uvek zahteva automatiku, a jako je teško i mučno kontrolisati ga ručno. Najbolje je uraditi po šemi koju sam vam dostavio, eventualno da izbacite antikondenzacioni trokraki ventil ESBE VTC512, te da ostane samo hidraulična skretnica. Najvažnije je da ispoštujete temperaturne režime koje sam naveo u prethodnom odgovoru.

      Избриши
  73. Poštovanje!
    Molim vas da mi odgovorite da li bih mogao da bojler PTV izmedju kotla i bafera i da li bih u tom slucaju morao i za bojler da stavim pumpu ili bi i kroz njega cirkulisala voda sa kotlovkom pumpom.Ako je moguce da li bih mogao nekim rucnim trokrakim mjesnim ventilom da smanjim visinu temperature koja bi isla u bojler s obzirom da je polaz prema baferu oko 85 stepeni.Pozdrav.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. To kako želite da povežete je neispravno i ne bih vam savetovao da isto sprovedete u delo. Gore na kraju teksta postoji šema iz koje se vidi pravilno povezan bojler PTV.

      Избриши
  74. Pozdrav i postovanje za Vase znanje i spremnost da ga podelite sa Vasim citaocima.
    U potrazi za resenjem svog problema naleteh na ovaj blog pa sam resio da Vam se obratim za savet.
    Dakle, predstoji mi instalacija grejanja sa peci na sojinu slamu. Imam oko 80 m2 grejnog prostora, i moje laicko razmisljanje je bilo da instaliram akumulator. Time bih "ispeglao" temperaturne pikove do kojih bi neminovno dolazilo obzirom na kapacitet peci i malu kvadraturu kuce, omogucio da pec radi u najboljem rezumu i ujedno akumulirao toplotu za period kad ne bi bilo sagorevanja u peci. Kao akumulator bih iskoristio cisternu za naftu od 3000 litara (nekad su se koristile u sistemima za grejanje na naftu) koji bih dobro izolovao. Znam da ovo i nije neko najsrecnije resenje ali cisternu imam pa bih nju da iskoristim. Majstor mi predlaze da jedna pumpa gura vodu iz kotla u akumulator a druga iz akumulatora u kucu. Bez ikakvih trokrakih ventila i sl. sto me malo zacudilo.
    Molim Vas za savet kako sve to najjednostavnije uklopiti

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Sve što ste zamislili je u redu, a kako to PRAVILNO treba uklopiti napisao sam u tekstu gore više nego detaljno. Majstor koji vam je predložio ovo iznad što ste napisali, nije majstor, već neko koga bi trebalo izbegavati. Recite mu da skine tuš bateriju nad kadom i da se tušira vrelom vodom da se ošuri. Potražite majstora koji će vam odraditi povezivanje prema šemi 1a gore u tekstu.

      Избриши
  75. pozdrav i veliko hvala za savete koje nam prenosis, dali postoji mogucnost da se AT postavi sprat nize ispod kotla.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Postoji takva mogućnost, međutim obratiti pažnju na izbor snage pumpe kako bi protok bio adekvatan u odnosu na otpor volumena vode u AT-u zbog njegovog položaja mimo pravilima struke u odnosu na kotao. Takođe ugraditi POVEĆE odzračno lonče na najvišoj tački kotla.

      Избриши
  76. Veliki pozdrav.pomno pratim komentare i Vase savete.molio bi vas da date svoje misljenje o spoju gasnog kotla i akomulatora toplote,s obzirom da gasni kotlovi imaju svoju neku automatiku.Imacu ponudu za prikljucak na gas,sto je poveci trosak.volio bih da se organizujem i ugradim akomulator toplote.Isplativost? za 100m2.kuca srednje izolovana.hvala.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Grejanje na gas je samo po sebi ukrotivo i najidealnije je ako se radijatorima direktno grejete iz kotla na gas. Akumulator toplote u kombinaciji sa gasom je nepotrebno i neracionalno rešenje.

      Избриши
  77. Велики поздрав и хвала на обимним информацијама...

    Морам признати да сам апсолутни лаик и да ми је проблем грејног извора куће огроман.

    Кућа је тек ренлвирана. Одлична изолација са стиропором 15цм, горе каратаван + камена вуна, прозори шестокоморни рехау профили + трослојна стакла. На чеоном делу где је затворена тераса 4-годишња доба стакло (тако га некако зову). Подно грејање већ инсталирано.

    Котловница је ушушкана у склопу куће и подједнако изолована.

    Водим борбу сам са собом око грејног извора. Гас не бих узимао јер ми као земља свој гас немамо... а и пуно ми фрке у свету трентно :-)

    Размишљам о пелету или ел-котлу. Наравно уз АТ, довољне величине.
    Некако ми је ел-котао најприближнији, са могућношћу убацивања соларних панела у једном повољном моменту. Битно ми је и да се санитарна вода греје преко АТ.

    Шта би ми препоручио?

    Кућа има око 125м2. Два круга подног грејања, ради боље регулације и мањег губитка топлоте, јер је котловница на крају куће и велика је удаљеност задњег дела одатле.

    Читам у комемтарима да већ има сличних случајева али не оваквих.
    У котловници имам места како у површини тако и у висини.

    Може ли молим те препорука, баш ме глава боли од овога свега... топлотна пумпа ваздух-вода ми је била опција али мислим да бих се за ту цену могао грејати неколико година на ел-котао, с' обзиром да АТ морам свакако уградити.

    Хвала унапред на одговору! Надам се да нисам сувише компликовано објаснио ситуацију...

    Пуно поздрава!
    Мирослав

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Још једна мисао... не замери ако је сулуда.
      Треба ли ми уопште ел-котао ако бих грејао воду директно преко грејача у АТ у нпр. јефтиној струји и имао само регулатор тј. термостат за аутоматско искључивање када се достигне жељена температура?

      Избриши
    2. Na Vašem mestu ja bih razmišljao o akumulatoru toplote od 1500 litara sa dva izmenjivača, konkretno model Austria Email PZRR 1500, uvoznik VALDOM.
      Što se tiče elektrokotla uzeo bih od 18KW (ova snaga elektrokotla je dovoljna da napuni AT od 1500 lit. za 8h, za 1h više nego što traje jeftina tarifa. Međutim kroz vreme iskustveno biste punili AT sa onoliko tople vode koja je dovoljna za sutrašnje grejanje, a praćenjem vremenske prognoze svakodnevno. Ovo iziskuje posvećenost, ali i veliku uštedu. Regulatori na mešnim ventilima ka potrošačima kod svakog kruga grejanja su obavezni ako mislite da sve to lepo automatikom "utegnete".

      Prvu sezonu probati da se grejete samo na struju po jeftinoj tarifi, a u narednim godinama na AT možete da priključite i solarne panele (na donji izmenjivač), kao i kotao na pelet opozitno od priključaka elektrokotla. Na gornji izmenjivač bih povezao bojler sanitarne vode.

      Umesto elektrokotla možete da se grejete samo na grejače unutar AT-a, ali njihovom ugradnjom smanjujete kapacitet tople vode unutar istog, što sa elektrokotlom nije slučaj.

      Termostat koji isključuje elektrokotao kada se postigne zadata temperatura u AT-u svakako postoji u elektrokotlu, a potreban je i tajmer preko koga će se elektrokotao uključivati i puniti AT samo po jeftinoj tarifi.

      Избриши
  78. Poštovani,

    Veliko vam hvala za blog i posebno za vašu istrajnost u davanju odgovora. Ja imam multi dileme. Grijem prostor od 120 kvadrata kotlom na čvrsto gorivo centrometal 35 kW ( 14 godina i čudim se da do sada nije procurio). Moderno u mom kraju svi prelaze na pelet, a ja sam sumnjičav zbog cijene i gubitka mogućnosti da ponekad ložim drvo koje se u seoskom domaćinstvu pojavljuje kao nus proizvod ili ugalj koga će sigurno još biti jako dugo po niskoj cijeni. Volio bih zadržati kotao na čvrsto gorivo. Razmišljao sam o ugradnji bafera sa izmjenjivačem na koji bi eventualno u budućnosti ugradio toplotnu pumpu. Prema kotlu sve ispod 1000 l je malo, prema površini koju grijem to je možda previše. Nadalje kako bi se toliki bafer ponašao u kombinaciji sa toplotnom pumpom? Da li bi bio prevelik? I da li bi bio previlik za manji kotao na čvrsto ili pelet, jer ovaj kotao od 35 kW neće dugo i možda pređem na manji 25 kw na čvrsto ili 22 kw na pelet.

    Znam da nisam dao dovoljno podataka i ne očekujem precizan odgovor. Interesuje me da li je ova kombinacija moguća i da li je poželjna kotao+bafer+toplotna pumpa. Ako jeste šta savjetujete?

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Već sam negde gore odgovarao na slična ovakva pitanja.
      Kombinacija koju ste zamislili je odlična, ali samo ako imate pravog majstora da to izvede kako struka nalaže. U Vašem sučaju u bilo kojoj kombinaciji ne razmišljajte o bufferu ispod 1000 litara. Toplotna pumpa se na buffer ne priključuje na izmenjivač, već isto kao kotao na čvrsto gorivo, direktno na buffer, samo opozitno od priključaka kotla na čvrsto gorivo.

      Избриши
    2. Znači li to da nema veze ako u budućnosti promijenim kotao sa 35 kw na 25 kw na čvrsto (ili pelet 22 kw). Da li bi onda buffer od 1000 l bio predimenzioniran? Da li bi se u ovu svrhu mogao iskoristiti buffer CAS Centometal 1000 l, obzirom da ste naveli da se spaja opozitno, a nisam siguran da posstoji takva mogućnost. Na njemu su četiri ulaza i svi su jedan iznad drugog.

      Избриши
    3. E da zaboravio sam vam poželjeti lijep Badnji dan i sretan i zdrav Božić

      Избриши
    4. Lep Badnji dan i veče, kao i srećan Božić želim i ja svima koji slave!

      Buffer od 1000 litara sigurno neće biti predimenzionisan, vršiće svoj posao više nego dobro i sa kotlom od 25KW pa i sa kotlom manje snage.
      Centrometal CAS 1000 možete da iskoristite, međutim nije moguće spojiti oba kotla opozitno već polaz kotla na čvrsto gorivo stavite na skroz gornji priključak, a polaz TP stavite u prvi sledeći odozgo na dole. Povrat kotla, povrat TP i povrat iz potrošača spojiti u jednu tačku pa spojiti na priključak skroz dole na bufferu. Imajte na umu da kod ovakvog spajanja, kotao i TP ne mogu raditi istovremeno, jer nisu hidraulično ispravno spojeni, baš zbog toga što na buffer nisu spojeni opozitno kako sam već ranije napisao.

      Избриши
  79. Ok, znači bolje tražiti baffer koji ima mogućnost da se kotao i TP spoje opozitno... hvala za sada, kada krene realizacija javim vam se...pozz

    ОдговориИзбриши
  80. Postovani, svaka cast na ovom blogu
    Kao i vecino potreban mi je savet
    Od skoro posedujem Centrometal k. na pelet 30kw, bafer 1000l, grejan povrsina 170m2, odlicno izolovan ovjekat.
    Sistem odradjen kao sa Vase seme, gde je bafer povezan kao protocni.
    Jedina mana je sto nemam trokraki termostatski ventil vec obican "rucni".
    prva pumpa koja cirkulise izmedju kotla i bafera radi konstatno 24h
    druga pumpa salje zagrejanu vodu u sistem preko sobnog termostata
    Sonda je stavljena u bafer u gornjoj zoni.
    najveci problem je sto se cesto pali i gasi kotao, jako lose mesa vodu...
    kotao pravi samo 5 stepeni razliku izmedju paljenjan i gasenja (70 pali 75 gasi) kazu da drugacije ne moze.
    Da li sa trokrakiv ter ventilom cu resiti problem ili je potrebna jos neka intervencija. izvinite na duzini posta i hvala unapre

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Na sva pitanja koja ste postavili odgovore ćete naći u tekstu gore. Molim vas ispratite sve što sam napisao, odradite tako i biće sve u redu. Napisali ste i sledeće "kažu da drugačije ne može"?! Stavite prst na čelo i razmislite da li ti ljudi što vam to kažu uopšte znaju nešto o grejanju. Pokažite im tekst da i oni nešto nauče, a ne da šire dezinformacije. Još jednom: Preradite grejni sistem onako kako piše u tekstu gore. Srećno!

      Избриши
    2. hvala na odgovoru.
      ovlasceni seeviser iz centrometala koji mi je overio garanciju i pustio u rad mi je tako rekao... nazalost svako moze da "glumi" majstora

      Избриши